Zabrinjavajući porast slučajeva raka crijeva među mladima potaknuo je znanstvenike na neuobičajen potez – analizu tumora starih i do sto godina. Cilj je pokušati razumjeti zašto se bolest, koja se tradicionalno povezivala sa starijom životnom dobi, sve češće dijagnosticira osobama u dvadesetima i tridesetima.
Iako se većina slučajeva i dalje otkriva kod starijih od 50 godina, statistike pokazuju da se broj oboljelih među mlađima povećava u brojnim zemljama. U Ujedinjenom Kraljevstvu stopa raka crijeva kod mlađih od 25 godina porasla je za čak 75 posto od ranih 1990-ih, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost u medicinskoj zajednici.
Jedna od osoba koja se našla u toj statistici je Holly, danas 27-godišnjakinja. Prvi simptomi – nadutost i gubitak tjelesne težine – isprva su pripisani sindromu iritabilnog crijeva. Tek nakon naglog pogoršanja zdravstvenog stanja i dolaska na hitnu pomoć, tada 23-godišnjoj glumici dijagnosticiran je uznapredovali rak crijeva.
Holly je prošla kroz intenzivnu kemoterapiju, a danas živi sa stomom i redovito odlazi na kontrole. Više od tri godine nema znakova bolesti, no iskustvo dijagnoze u tako mladoj dobi ostavilo je dubok trag.
„Intenzivna kemoterapija utjecala je na mene na načine na koje nikad nisam mislila da hoće“, ispričala je, dodajući kako joj je najteže bilo prihvatiti da „život neće biti isti“. Otvoreno govori i o trenucima očaja: „Sve se čini jako nepravedno i mislim si – zašto ja?“
Na to pitanje znanost zasad nema jednoznačan odgovor. Kao mogući razlozi porasta bolesti navode se pretilost, prehrana bogata ultra-prerađenom hranom, učestala uporaba antibiotika, promjene u crijevnom mikrobiomu, ali i utjecaji okoliša poput zagađenja zraka i mikroplastike.
„Rak crijeva kod osoba mlađih od 50 godina raste diljem svijeta i postaje sve veći problem“, upozorio je dr. Kevin Monahan, ističući da je nužno razviti učinkovitije načine prevencije.
Upravo zato, znanstvenici su posegnuli za jedinstvenim resursom – arhivom Nacionalne bolnice za crijeva St Mark’s, u čijem se podrumu čuvaju deseci tisuća uzoraka raka crijeva, neki stariji od jednog stoljeća. Riječ je o uzorcima svakog pacijenta liječenog u toj ustanovi, što ovu zbirku čini jedinstvenom u svjetskim razmjerima.
Uzorci tumora i crijevnih bakterija sačuvani su u parafinskom vosku i sada se podvrgavaju naprednim molekularnim analizama koje su tek nedavno postale tehnički moguće. Znanstvenici traže tzv. “potpise” u DNK, tragove koje različiti uzroci raka ostavljaju u stanicama.
Analizu provodi tim s Institute of Cancer Research, a profesor Trevor Graham iznio je jednu od vodećih hipoteza.
„Naša vodeća ideja je da postoji određena vrsta E. coli koja danas živi u crijevima mladih ljudi, a nije je bilo u prošlosti“, rekao je Graham. Smatra se da te bakterije mogu ispuštati toksine koji oštećuju DNK crijevnih stanica, čime se povećava rizik od nastanka raka.
„Ako ove takozvane loše bakterije uzrokuju porast, trebali bismo vidjeti da je njihov DNK potpis bio rijedak u prošlosti, a sve češći kako se približavamo današnjem vremenu“, objasnio je, dodajući da se na isti način mogu testirati i druge hipoteze.
Bez obzira na konačan odgovor, znanstvenici se slažu u jednom: arhiv starih uzoraka predstavlja iznimno vrijedan izvor podataka koji bi mogao rasvijetliti uzroke bolesti koja sve češće pogađa generacije koje su se do nedavno smatrale niskorizičnima.
