Blok umirovljenici zajedno (BUZ) upozorio je da novi model usklađivanja mirovina dodatno produbljuje nepravdu i ne odražava stvarne životne troškove s kojima se suočavaju umirovljenici. Umjesto, kako navode, „uljepšanih statističkih podataka“, traže pošten sustav koji priznaje stvarni rast cijena i stvarne plaće u gospodarstvu.
U priopćenju koje potpisuje predsjednik BUZ-a Milivoj Špika ističe se kako umirovljenicima ne pomažu brojke na papiru ako se one ne mogu pretočiti u svakodnevni život. „Umirovljenici ne trebaju statističke iluzije, već pošten sustav koji priznaje stvarni rast troškova života i stvarne plaće u gospodarstvu. Dok god se mirovine usklađuju prema uljepšanim podacima, a siva ekonomija tolerira, svako ‘povećanje’ ostat će tek sitniš koji ne rješava, nego produbljuje nepravdu“, poručio je Špika.
Prema projekcijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na koje se poziva BUZ, usklađivanje mirovina za drugo polugodište 2025. godine trebalo bi iznositi između 2,1 i 2,2 posto. No, iz BUZ-a upozoravaju da takav postotak u praksi znači prosječno povećanje mirovine od svega 14 eura, što mnogi umirovljenici doživljavaju kao simboličnu korekciju, a ne stvarno poboljšanje standarda.
Posebno kritiziraju model usklađivanja temeljen na omjeru 85:15, koji kombinira rast plaća i inflaciju. „Vlada će, bez sumnje, i ovoga puta isticati novu formulu za usklađenje 85:15, no umirovljenici vrlo dobro znaju da se od statistike ne plaćaju režije, lijekovi niti puna potrošačka košarica“, poručuju iz BUZ-a.
Službeni pokazatelji, prema njihovim navodima, sugeriraju da u drugom dijelu 2025. gotovo nije bilo rasta cijena ni plaća, no takva slika ne odgovara svakodnevnom iskustvu građana treće životne dobi. „Dovoljno je pogledati cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, energenata i usluga da bi bilo jasno kako životni troškovi rastu znatno brže od ‘priznatih’ dva posto“, upozoravaju.
BUZ pritom ponovno otvara i pitanje načina obračuna plaća u Hrvatskoj. Navode kako se godinama zanemaruje minimalna cijena sata rada po djelatnostima, dok se minimalna plaća koristi kao univerzalna kategorija. Posljedica toga, tvrde, jest masovno prijavljivanje radnika na minimalac, uz isplatu dijela plaće „na ruke“.
Takva praksa, ističu, dugoročno se vraća kao bumerang kroz niže mirovine. „Ceh takvog sustava danas plaćaju sadašnji umirovljenici kroz niže stope usklađenja, jer se mirovine usklađuju prema službenim, a ne stvarnim plaćama“, upozoravaju iz BUZ-a, dodajući da će isti problem u budućnosti osjetiti i novi umirovljenici.
