Likovi Pata i Mata, nespretnih, ali dobronamjernih majstora iz kultnog animiranog serijala, desetljećima su sinonim za improvizaciju i kaos u kućnim popravcima. No u stvarnosti, upozoravaju građani, posljedice lošeg izbora izvođača radova često nisu nimalo smiješne – osobito kada se radi o financijskim gubicima, nedovršenim radovima i potpunom prekidu komunikacije.
Upravo zbog takvih iskustava sve više pažnje privlači Facebook zajednica Majstori prevaranti, koja je krajem prošle godine objavila popis s više od 300 imena majstora i tvrtki koje su građani prijavili zbog sumnji na prevare, loše izvedenih radova ili čak krađa. Grupa danas okuplja više od 33.300 članova, a broj prijava i upozorenja i dalje raste.
Administratori navode da je cilj zajednice omogućiti razmjenu pozitivnih i negativnih iskustava, kako bi se drugima uštedjeli novac i živci. Ističu i da ulažu velik trud u provjeru objava u kojima se spominju konkretna imena, uz jasno definirana pravila ponašanja za članove.
Objave u grupi otkrivaju slične obrasce ponašanja diljem zemlje. Prema svjedočanstvima građana, majstori se u početku predstavljaju uvjerljivo, nude brza rješenja i ostavljaju dojam potpune stručnosti. Uslijedi zahtjev za visokom akontacijom, često uz objašnjenje da je novac potreban za kupnju materijala.
Nakon uplate, komunikacija se prorjeđuje ili potpuno prestaje. U nekim slučajevima radovi započnu, ali su izvedeni nestručno, dok u drugima posao nikada ni ne krene. Upozorava se i na slučajeve lažnog predstavljanja, u kojima se koriste dokumenti uglednih građevinskih tvrtki.
Prema objavama, ovakve prakse zabilježene su u cijeloj Hrvatskoj – od Dubrovnika do Iloka. Najčešće se spominju Zagreb, Split, Rijeka, Zadar, Šibenik, Osijek i Opatija, ali prijave stižu i iz manjih sredina. Građani navode probleme s krovovima koji prokišnjavaju, elektroinstalacijama koje su potencijalno opasne, adaptacijama stanova koje su morale biti rađene ispočetka te „ključ u ruke“ projektima koji su završili razvaljenim prostorima.
Posebno su česte pritužbe na uzimanje avanasa i do 60 posto vrijednosti radova, nakon čega izvođači postaju nedostupni. U pojedinim slučajevima spominje se i više prijava protiv istih osoba, uz tvrdnje da su već poznate policiji.
Kako bi se smanjio rizik, iskusni i provjereni izvođači, koji su pristali govoriti anonimno, savjetuju sklapanje ugovora s detaljnom ponudom koja uključuje popis radova, materijala, rokove, cijenu, jamstva i način reklamacije. Preporučuju i traženje dvije ili tri ponude, s jasno navedenim podacima o tvrtki, OIB-om i odgovornom osobom.
„Kod većeg obima radova dobro je tražiti dvije ili tri ponude s punim nazivom tvrtke, OIB-om, adresom i odgovornom osobom. Sve se to lako može provjeriti u registrima. Dobro je kod poznanika doznati njihova iskustva i dobiti preporuke“, ističu, dodajući da je za radove sa strujom, vodom ili plinom nužno angažirati licencirane majstore.
Ako do prevare ipak dođe, savjetuju podnošenje kaznene prijave policiji u slučaju uzimanja novca, građansku tužbu kod neispunjenja ugovora te prijavu Poreznoj upravi kada nema računa. Jedan član grupe svjedoči o dugotrajnosti postupaka: „Prvostupanjska presuda je proglasila majstora krivim, no on se žalio i postupak je u drugom stupnju već sedam godina. Naplatiti se ne mogu jer majstor nema ništa u vlasništvu, a pravosuđe je sporo.“
Stručnjaci dodatno upozoravaju da je potražnja za radovima veća od ponude, osobito nakon potresa koji su oštetili oko 26.000 zgrada, kao i zbog vala renovacija potaknutog turizmom. Hrvatska se godinama suočava s manjkom kvalificirane radne snage, a 2024. godine izdano je oko 206.529 dozvola za rad, pri čemu je graditeljstvo među sektorima koji najviše ovise o uvozu radnika.
Istodobno, značajan udio sive ekonomije, bez ugovora, računa i jamstava, dodatno olakšava prevare i otežava naplatu štete. Zbog toga iskusni izvođači savjetuju plaćanje po etapama, uz dokumentiranje svakog dogovora, fotografiranje radova i zadržavanje dijela iznosa do primopredaje, kao osnovu za eventualnu pravnu zaštitu.
