EU zabranjuje predmet koji ima gotovo svaka kuća: promjena stiže i u Hrvatsku

Plastične posude za cvijeće, godinama neizostavan dio balkona, vrtova i polica supermarketa, uskoro bi mogle nestati iz svakodnevne uporabe. Riječ je o još jednoj mjeri koja proizlazi iz europskih nastojanja da se drastično smanji količina otpada i ograniči korištenje plastike za jednokratnu upotrebu.

Iako proljeće još nije službeno počelo, prve lukovice narcisa, zumbula i jaglaca već su stigle u trgovine, gotovo uvijek smještene u lagane plastične posude koje kupcima olakšavaju transport. Upravo te posude sada su pod povećalom novih pravila.


Kraj iznimaka u europskim pravilima

Europska unija kroz reviziju propisa o ambalaži i ambalažnom otpadu dodatno pooštrava kriterije. Cilj je jasan – manje plastike, više višekratnih rješenja. Nakon zabrane tankih plastičnih vrećica, na red dolaze i proizvodi koji su do sada imali posebni status.

Dosad su posude za cvijeće i biljke bile izuzete jer su se smatrale dijelom proizvoda, a ne ambalažom. No nova tumačenja europskih pravila mijenjaju tu praksu. Prema nacrtima koji kruže među strukovnim organizacijama, takve će se posude ubuduće tretirati kao ambalaža, bez obzira na to prodaje li se biljka zajedno s njima.


Što to znači za trgovine i kupce

Zabrana ne znači da će se cvijeće i biljke prestati prodavati. No način na koji će se nuditi kupcima znatno će se promijeniti. Trgovci i vrtni centri već razmatraju alternative – od industrijski kompostabilnih materijala do sustava povratnih i višekratnih posuda.

Problem je što se nijedno rješenje zasad nije pokazalo idealnim. Bioplastika često ne ispunjava očekivanja u stvarnim uvjetima kompostiranja, dok kartonska ambalaža teško podnosi vlagu i težinu zemlje. Takve posude često se raspadaju tijekom transporta, što stvara dodatne logističke probleme.


Višekratne posude kao opcija, ali uz dodatne troškove

Jedna od mogućnosti je i uvođenje sustava višekratnih posuda, sličnog onome koji već postoji za povratne boce. No to bi značilo veće troškove za trgovce, potrebu za pranjem i skladištenjem posuda, kao i dodatnu obvezu za kupce koji bi ih morali vraćati.

Postoje i rješenja poput terakotnih posuda, koje su ekološki prihvatljivije, ali istovremeno teže, lomljive i skuplje za transport. Upravo zbog toga dio trgovaca strahuje da bi novi propisi mogli povećati cijene biljaka.


Vrijeme curi, testiranja traju

Iako se zabrana planira postupno uvoditi do 2030. godine, sektor već sada osjeća pritisak. Proizvođači, trgovci i dobavljači intenzivno testiraju alternative kako bi se prilagodili novim pravilima.

Europski regulatorni okvir ne ostavlja mnogo prostora za iznimke, a naglasak je stavljen na smanjenje jednokratne plastike u svim segmentima potrošnje, uključujući i one koji su do sada prolazili ispod radara.