Cijena nafte na svjetskim tržištima snažno je porasla nakon eskalacije sukoba između SAD-a i Irana, a trgovci i analitičari upozoravaju na mogućnost dugotrajnog poremećaja u globalnoj opskrbi. Već u ponedjeljak ujutro barel je poskupio više od osam posto, što je jedan od najvećih jednodnevnih skokova u posljednjim mjesecima.
Na londonskom tržištu cijena barela porasla je 8,5 posto, dosegnuvši 79,10 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen rast od 8,1 posto, na 72,40 dolara po barelu. Tržišta reagiraju na neizvjesnost oko daljnjeg razvoja situacije na Bliskom istoku, posebno kada je riječ o sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
U subotu su u nizu zračnih napada SAD-a i Izraela na Iran ubijeni vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei i drugi visoki dužnosnici Islamske Republike, što je dodatno produbilo političku i sigurnosnu neizvjesnost u regiji.
Iran je četvrti najveći proizvođač nafte unutar OPEC-a, a pitanje tko će preuzeti vlast i kakav će biti odgovor Teherana zasad ostaje otvoreno. Upravo ta neizvjesnost snažno utječe na tržišta energenata.
Nakon napada, Iran je lansirao rakete na Izrael i nekoliko drugih zemalja u regiji, uključujući područje Hormuškog tjesnaca, najvažnije svjetske prometne točke za globalnu trgovinu naftom.
Analitičari UBS-a upozoravaju:
„Tempo oporavka prometa kroz Hormuz i opseg iranske odmazde ključni za cijenu nafte u idućim danima“, navodi se u njihovoj analizi tržišta.
Hormuški tjesnac već sada pokazuje znakove zastoja. Konzultantska kuća Rystad Energy ističe da je promet tankera kroz to područje praktički zaustavljen jer brodarske kompanije poduzimaju mjere opreza.
Prema podacima tvrtke Kpler, tijekom 2025. godine kroz tjesnac je u prosjeku prolazilo više od 14 milijuna barela dnevno, što čini otprilike trećinu ukupnog svjetskog izvoza sirove nafte morskim putem. Oko tri četvrtine tog izvoza završava na azijskim tržištima, ponajviše u Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji.
Svako dulje zatvaranje tog pravca imalo bi globalne posljedice, od rasta cijena goriva do poremećaja u opskrbnim lancima.
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u nedjelju da će se vojne operacije nastaviti dok se ne ispune svi američki ciljevi. Ranije je poručio da Iran želi razgovarati te da je pristao na to, čime je ostavljena otvorena mogućnost deeskalacije sukoba.
Tržišta zasad reagiraju oprezno, ali uz snažnu volatilnost. Analitičari UBS-a procjenjuju da bi, u slučaju značajnijeg poremećaja, cijena barela na londonskom tržištu mogla premašiti i 120 dolara.
Na sličan rizik upozorava i Andy Lipow, predsjednik tvrtke Lipow Oil Associates.
„Najgori scenarij je napad Irana na saudijsku naftnu infrastrukturu nakon čega bi uslijedilo potpuno zatvaranje tjesnaca”, rekao je Lipow.
Prema njegovoj procjeni, u tom bi slučaju cijene mogle skočiti dodatnih 10 do 20 dolara po barelu, a vjerojatnost takvog razvoja događaja procjenjuje na oko 33 posto.
Analitičari Barclays banke procjenjuju da bi cijena barela na londonskom tržištu mogla dosegnuti 100 dolara, upozoravajući na ozbiljnu prijetnju opskrbi.
„Kako će ovo završiti u ovom je trenutku neizvjesno, ali u međuvremenu će se tržišta nafte morati suočiti s noćnom morom. Potencijalni učinak na tržišta teško je precijeniti“, navode u svojoj analizi.
Kombinacija geopolitičke neizvjesnosti, mogućeg zatvaranja ključne pomorske rute i nestabilnosti u jednom od vodećih proizvođača nafte stavlja tržišta energenata pod snažan pritisak, dok investitori i vlade diljem svijeta prate razvoj događaja na Bliskom istoku i moguće posljedice za globalno gospodarstvo.
