Dolazak američkog nosača zrakoplova u splitski akvatorij izazvao je snažne političke reakcije, a među najglasnijima je istup saborske zastupnice Dalije Orešković, koja je odluku Vlade RH o dopuštanju uplovljavanja tog ratnog broda oštro dovela u pitanje. Njezine poruke usmjerene su prvenstveno na ustavnost takvog poteza, ali i na širi kontekst međunarodnih odnosa i sigurnosnih rizika.
Otvorena pitanja o zakonitosti i ulozi institucija
U svojoj objavi na društvenim mrežama Orešković je istaknula niz dilema koje se, prema njezinu mišljenju, ne mogu zanemariti. Posebno je naglasila pitanje zakonitosti samog ulaska stranog vojnog broda u hrvatske teritorijalne vode.
“Čisto kao jednu mentalnu vježbu, postavljam pitanje, je li američki vojni brod zakonito ušao u naše teritorijalne vode i ima li ijedna još uvijek živuća institucija koja skrbi o poštivanju Ustava RH?”
Time je izravno problematizirala ulogu institucija koje bi trebale nadzirati poštivanje ustavnog poretka, sugerirajući da je njihov izostanak reakcije zabrinjavajući.
Kontekst globalnih sukoba i američke vojne politike
Orešković je svoju kritiku proširila i na međunarodni kontekst, referirajući se na aktualne sukobe u kojima sudjeluju Sjedinjene Američke Države.
“Amerika je trenutno u ratu kojeg je sama inicirala. Napad na Iran izvršen je bez suglasnosti NATO saveza. Ulazak u naše vode nije bio dio prethodno dogovorene vježbe ili obuke, nije vezan uz pružanje humanitarne pomoći.”
Ovim izjavama dovodi u pitanje legitimnost američkih vojnih aktivnosti, ali i opravdanost hrvatske odluke da omogući prisutnost takvog broda u svojim vodama, osobito u trenutku pojačanih međunarodnih napetosti.
Ustavna pitanja i odgovornost vlasti
Poseban naglasak stavila je na članak 7. Ustava Republike Hrvatske, koji regulira ulazak stranih oružanih snaga u zemlju.
“Koju god odredbu članka 7. Ustava razmatrali, volja HDZ-ove Vlade za pružanje dobrodošlice stranoj vojsci nije dovoljna. Gdje su stavovi drugih nositelja državne vlasti po pitanju davanja suglasnosti stranoj državi da usred ratnog sukoba kojeg je sama izazvala usidri svoj ratni brod ispred jednog od najvažnijih turističkih gradova uoči početka turističe sezone?”
Ova izjava otvara pitanje je li odluka donesena u skladu s procedurama koje zahtijevaju širi konsenzus državnih institucija, uključujući predsjednika Republike.
Sigurnosni aspekti i potencijalni rizici
Osim pravnih dilema, Orešković upozorava i na sigurnosne implikacije takve odluke, osobito u svjetlu mogućih vojnih prijetnji.
“Ima li tu i nekih sigurnosnih pitanja, s obzirom na dalekometne rakete kojima Iran raspolaže? Je li ovo naznaka da će i ubuduće HDZ samostalno isporučiti dijelove našeg teritorija stranim vojnim silama za njihove potrebe usred ratnih sukoba u kojima Hrvatska još ne sudjeluje, bez da ikoga drugog išta pita?”
Ovdje se naglašava zabrinutost zbog potencijalnog uvlačenja Hrvatske u širi sukob, makar i posredno, kroz logističku ili simboličku podršku.
Politička dimenzija i pitanje suvereniteta
U završnom dijelu svoje objave zastupnica problematizira političku orijentaciju Hrvatske i njezin odnos prema međunarodnim partnerima.
“Je li ovakvo svrstavanje Hrvatske na stranu Trumpa, pitanje koje spada u sferu vanjske politike koja se po Ustavu sukreira između predsjednika Republike i Vlade?”
Također, dodatno zaoštrava ton propitujući samu prirodu državne samostalnosti:
“Što o ovome misle svi kojima su puna usta suverenizma, obrane, domoljublja, Hrvatske države. Jesmo li još država ili smo mala kolonija wannabe diktatora?”
Reakcija na šutnju i normalizaciju situacije
Na kraju, Orešković upozorava na, kako tvrdi, pasivnost javnosti i institucija u suočavanju s ovom situacijom.
“Sve i da su ovo samo retorička pitanja, i da je uplovljavanje stranog vojnog broda usred ratnog sukoba kojeg je ta država inicirala, sasvim u skladu s ustavnim i zakonskim pravilima, zabrinjava lakoća i šutnja s kojom smo ovu izvanrednu situaciju prihvatili kao novo normalno”
Širi kontekst: vojna prisutnost i međunarodna suradnja
Dolazak američkih ratnih brodova u europske luke nije neuobičajena praksa i često se odvija u sklopu vojnih vježbi, logističkih operacija ili jačanja savezništava unutar NATO-a. Međutim, ovakvi događaji u pravilu su unaprijed koordinirani i jasno komunicirani kao dio međunarodne suradnje.
U slučajevima kada se takvi dolasci odvijaju u kontekstu aktivnih sukoba, poput aktualnih napetosti na Bliskom istoku, dodatno se pojačava politička osjetljivost i potreba za transparentnošću odluka. Upravo to pitanje – razina uključenosti i suglasnosti državnih institucija – postaje središnja točka rasprave.
Turistički i lokalni aspekt
Posebnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da se brod usidrio u Splitu, jednom od ključnih turističkih središta Hrvatske, i to uoči početka sezone. Takvi događaji mogu imati simbolički, ali i praktični utjecaj na percepciju sigurnosti i stabilnosti destinacije.
