Jedan televizijski nastup bio je dovoljan da društvene mreže ponovno eksplodiraju raspravama o podrijetlu, identitetu i prošlosti Balkana. Dok jedni bez zadrške dijele tvrdnje da su Bosanci “najstariji narod Europe”, drugi upozoravaju da se povijest opet pretvara u natjecanje tko će glasnije vikati da je bio prvi.
Tvrdnja koja je ponovno zapalila internet
Gostovanje Irfana Mirze na FACE TV-u izazvalo je lavinu reakcija nakon što je ustvrdio da su Bosanci starosjedioci Europe te da tragovi ljudskog života na prostoru Bosne i Hercegovine sežu duboko u ledeno doba.
Njegove izjave brzo su preplavile društvene mreže, gdje se povijest ionako već godinama koristi kao gorivo za beskrajne rasprave, prepucavanja i dokazivanja nacionalne važnosti. Kao da je cijeli kontinent samo čekao novu internetsku bitku oko toga tko je “najstariji”.
Prema navodima FACE TV-a, Mirza je u Bosnu i Hercegovinu stigao 1992. godine, tijekom rata, kako bi donio lijek bolesnom čovjeku. Nakon toga ostao je živjeti u zemlji, oženio Sabinu i nastavio karijeru povezanu s Microsoftom.
Arheologija potvrđuje starost prostora, ali ne i internetske mitove
Iako tvrdnja da su “Bosanci najstariji narod Europe” zvuči dovoljno moćno za naslov koji skuplja klikove, arheologija ipak govori nešto nijansiranije.
Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine postoje vrlo stari tragovi ljudskog prisustva, ali to nije isto što i tvrdnja da je današnji narod, u modernom smislu, izravno najstariji narod Europe. Takve razlike na internetu uglavnom nikoga ne zanimaju, jer je mnogo lakše dijeliti velike parole nego čitati znanstvena objašnjenja.
Zemaljski muzej BiH objavio je 2024. godine rezultate projekta “After the Ice”, u okviru kojeg su analizirani ostaci s lokaliteta Badanj kod Stoca. Izravno datirani ljudski ostaci potvrđuju kasnopaleolitsku starost i predstavljaju najstarije izravno datirane ljudske ostatke na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, tlo Bosne i Hercegovine doista čuva duboku prapovijest. No internet je iz toga, očekivano, odmah izvukao nove velike zaključke o nacijama, podrijetlu i povijesnoj veličini.
Čovjek iz Microsofta koji drugačije gleda na Bosnu
Posebnu pozornost izazvala je činjenica da ovakve poruke ne dolaze od lokalnog političara ili povjesničara, nego od čovjeka koji je Bosnu i Hercegovinu odabrao kao svoj dom.
Prema podacima Politehničkog fakulteta Sveučilišta u Zenici, Mirza je bio Microsoftov direktor za regulatornu usklađenost i istraživanje. Bavio se područjima poput umjetne inteligencije, kvantnog računalstva i kriptografije.
Tijekom razgovora dotaknuo se i razvoja umjetne inteligencije te upozorio da problem nije sama tehnologija, nego način na koji je ljudi koriste.
“Nije opasna sama tehnologija, nego način na koji je čovjek koristi.”
Ta je rečenica prošla gotovo nezapaženo, iako djeluje uvjerljivije od velikih povijesnih deklaracija koje su izazvale buru na društvenim mrežama. Jer tehnologija sama po sebi očito nije problem. Problem nastaje kada ljudi pomoću nje još brže šire manipulacije, poluinformacije i besmislice.
Stećci i povijest koju svi koriste kada im odgovara
Mirza je govorio i o važnosti očuvanja bosanske povijesti te kulturne baštine. U tom kontekstu posebno su spomenuti stećci, jedan od najpoznatijih simbola srednjovjekovne Bosne i Hercegovine i šire regije.
Prema podacima UNESCO-a, stećci potječu iz razdoblja od druge polovice 12. do 16. stoljeća, a najveći broj nastao je tijekom 14. i 15. stoljeća. Navodi se kako predstavljaju vrijedno svjedočanstvo duhovnog, umjetničkog i povijesnog života srednjovjekovne jugoistočne Europe.
U cijeloj priči posebno odjekuje poruka da Bosna i Hercegovina ne mora izmišljati vlastitu prošlost kako bi bila važna. Zemlja već ima lokalitete poput Badnja, stećke, srednjovjekovne gradove, Sarajevo, Mostar, Jajce i Stolac. Problem je što se povijest često koristi tek kada treba poslužiti za novu političku ili internetsku svađu.
Stranac koji govori ono što domaći često prešućuju
Dio gledatelja posebno je reagirao na Mirzinu izjavu da mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini danas zanemaruju vlastitu baštinu.
“Ova zemlja nije slučajna, ovdje povijest diše ispod svakog kamena.”
U zemlji u kojoj rasprave o prošlosti nikada ne prestaju, nije trebalo dugo da njegove riječi postanu nova tema za sukobe na društvenim mrežama. Jedni su u tome vidjeli iskreno divljenje Bosni i Hercegovini, dok su drugi cijelu priču doživjeli kao još jedno pretjerivanje koje dobro prolazi na internetu.
Jer na Balkanu često vrijedi jednostavno pravilo. Što je tvrdnja veća, to se brže širi.
