Rat stigao do ruskih gradova, Kremlj se suočava s nezadovoljstvom kakvo nije viđeno godinama
Dok se ruske vlasti bore s novim ukrajinskim napadima duboko unutar zemlje, među građanima Rusije raste nervoza i otvoreni bijes prema Kremlju. Posljednjih mjeseci sve češća gašenja mobilnog interneta, gospodarski problemi i vojni neuspjesi počeli su ozbiljno mijenjati raspoloženje javnosti, čak i u Moskvi i Sankt Peterburgu, gradovima koji su dosad uglavnom bili pošteđeni posljedica rata.
Poseban udar izazvale su mjere ruskog FSB-a nakon spektakularne ukrajinske operacije u kojoj je, prema navodima ukrajinskih službi, uništen 41 ruski zrakoplov. Napad je izveden pomoću kamiona parkiranih u blizini četiriju vojnih baza, a dronovi su korišteni kao svojevrsni moderni trojanski konj nakon čak 18 mjeseci priprema.
Moskva danima bez interneta, građani bijesni
Od svibnja prošle godine ruske sigurnosne službe redovito gase mobilni internet. Do kraja 2025. zabilježeno je čak 2000 prekida mjesečno, više nego što ih je ostatak svijeta imao tijekom cijele 2024. godine.
Situacija je posebno pogodila Moskvu. U ožujku je glavni grad bio 19 dana bez mobilnog interneta, što je uzrokovalo ozbiljne probleme u svakodnevnom životu. Građani nisu mogli pristupati garažama ni javnim toaletima koji rade putem digitalnih sustava.
U travnju je gotovo potpuno blokiran i Telegram, najpopularnija aplikacija za komunikaciju u Rusiji. Vlasti su počele gurati državnu aplikaciju Max, što je izazvalo val kritika.
Reper Ptakha javno je poručio:
“Jednostavno ćemo se vratiti u kameno doba! Jeste li vi posve poludjeli, vi koji sve ovo smišljate?”
Nezadovoljstvo je izrazio i bivši agent KGB-a Andrej Bezrukov:
“Idemo protiv vlastitog naroda i jednostavno im pogoršavamo živote.”
Pred zgradom predsjedničke administracije u Moskvi pojavili su se redovi građana koji su Putinu predavali peticije protiv gašenja interneta. Posebno su pogođeni mali poduzetnici koji ovise o Telegramu za poslovanje.
Potpora Putinu pada, raste želja za pregovorima
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju ozbiljne promjene raspoloženja u Rusiji. Prema podacima državne agencije VTsIOM, potpora Vladimiru Putinu pala je s 80 na 71 posto između prosinca i travnja, što je najniža razina od početka rata.
Neovisni centar Levada navodi da čak 67 posto Rusa podržava pokretanje mirovnih pregovora.
Tatjana Stanovaja iz tvrtke R.Politik upozorava da se događa nešto novo u ruskom društvu:
“Događa se nešto novo. Još ne razumijemo razmjere ni opasnost za režim. Ali ovo je definitivno prvi put u četiri godine da možemo reći da postoji značajan otpor.”
Dodala je i:
“Za mene je najznačajniji javni diskurs koji možete čuti od ljudi u Moskvi i drugim gradovima, koji govore da će ova politika ubiti rusko gospodarstvo, da ruske vlasti nisu kompetentne i da su previše usredotočene na rat. To nisam čula tijekom četiri godine rata.”
Bivši britanski veleposlanik u Rusiji Sir Laurie Bristow smatra da je ključno to što posljedice rata sada osjećaju i stanovnici najvećih ruskih gradova.
Sergej Aleksašenko, bivši zamjenik ruskog ministra financija, upozorio je:
“Privatno raspoloženje Rusa se pogoršava. Postoji masovno nezadovoljstvo i ankete pokazuju da je ovo jedna od najozbiljnijih priča s kojom se Kremlj danas suočava.”
Ukrajinski dronovi i recesija dodatno udaraju Rusiju
Ukrajina posljednjih mjeseci intenzivira napade dronovima na ruski teritorij. U noći sa 16. na 17. svibnja lansirano je više od 1300 dronova prema Moskvi, a pogođena su industrijska postrojenja i najveća gradska rafinerija.
Napadi su dodatno pogoršali probleme s gorivom i rast cijena. Istodobno, rusko gospodarstvo pokazuje ozbiljne znakove slabosti.
Prema službenim podacima, ruski BDP u prvom tromjesečju pao je za 0,2 posto, prvi put od 2023. godine. Prognoza gospodarskog rasta za 2026. smanjena je s 1,3 na samo 0,4 posto.
Charles Hecker iz Royal United Services Institutea upozorio je:
“Ovo je nova, teža faza za rusko gospodarstvo. Gotovo svaki pokazatelj ide u pogrešnom smjeru. Rusija je vjerojatno već u recesiji.”
Probleme dodatno pogoršava rast proračunskog deficita, koji je dosegnuo 3,9 posto BDP-a, kao i kriza u bankarskom sektoru zbog loših dugova.
Analitičar Sergej Vakulenko iz centra CEIP navodi da je ruski izvoz nafte u travnju značajno pao, uz gubitak od oko 30 milijuna barela.
Timothy Ash iz Chatham Housea rekao je:
“Očekivalo se da će rat u Iranu dati novi zamah Rusiji, a to se nije dogodilo.”
Slabija parada i rastući vojni problemi
Ovogodišnja Parada pobjede u Moskvi također je izazvala brojne komentare. Crveni trg bio je gotovo bez teške vojne opreme i stranih državnika.
Sir Laurie Bristow ocijenio je:
“Svrha te parade je zastrašivanje, a ove godine je pokazala slabost i ranjivost.”
Parada je održana nakon trodnevnog primirja koje su dogovorile Sjedinjene Države, dok je Volodimir Zelenski izjavio da će “dopustiti održavanje parade”.
Prema podacima Instituta za proučavanje rata, Ukrajina od travnja ponovno ostvaruje neto teritorijalne dobitke prvi put od sredine 2023. godine.
Proruska komentatorica Anastasia Kaševarova napisala je na Telegramu:
“djedovi u Drugom svjetskom ratu već stigli do Berlina, a mi iz nekog razloga nastavljamo samo mahati šakama”.
Ukrajinski uspjesi povezuju se s napretkom u tehnologiji dronova koji su značajno proširili zonu uništenja na bojištu.
Procjene govore da je dosad poginulo do 518.000 ruskih vojnika, a podaci iz prosinca 2025. sugeriraju da Rusija sada gubi više vojnika nego što uspijeva regrutirati.
Andrij Zagorodnjuk, bivši ukrajinski ministar obrane, upozorio je:
“To je prekretnica u smislu da Rusima ponestaje opcija.”
Putin prvi put otvoreniji prema Europi
Nakon govora na Dan pobjede, Vladimir Putin izjavio je da se rat u Ukrajini “bliži kraju” te da je spreman razgovarati s Europom. Kao mogućeg posrednika predložio je bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, no prijedlog je odbijen.
Sergej Aleksašenko smatra da je riječ o važnoj promjeni:
“Prije je govorio da je spreman pregovarati samo s Washingtonom. Sada kaže da je spreman pregovarati s Europom. Putin je, čini mi se, prepoznao da ne postoji vojni način za pobjedu u ovom ratu i želio bi ga okončati pregovorima.”
Ipak, dio analitičara sumnja u iskrenost takvih poruka.
Sir Laurie Bristow rekao je:
“Činilo se da se samo pokušava natjerati Ukrajince da naprave jednostrane ustupke Rusima kako bi Trump mogao proglasiti pobjedu. Ali nijedan od tih pristupa nikada ne bi donio pravi mirovni sporazum jer to nije u ponudi, ne dok je Putin u Kremlju.”
Mikola Bielieskov iz ukrajinskog Nacionalnog instituta za strateške studije dodao je:
“Prije godinu dana pitali smo se kako se Ukrajina može održati bez američke podrške. Sada se na bojištu snalazimo bez nje.”
