U ovom kraju Hrvata nema ni za lijek: Grad se pretvorio u koloniju, naselili Nepalci, Filipinci, Srbi

Ravnatelj OŠ „Vrgorac“ Krešimir Kuran nedavno je izvijestio javnost o zabrinjavajućoj demografskoj slici u Vrgorskoj krajini. Kako navodi, u proteklom desetljeću ova ustanova je izgubila 40 posto učenika i zatvorila čak šest područnih škola.

Prošla školska godina bila je posebno zabrinjavajuća jer je broj učenika pao za dva razreda. „Srce para“ prizor brojnih vrgorskih sela u kojima su ostali samo stariji i nemoćni, piše Slobodna Dalmacija.

Za mnoge razlog pada broja stanovnika u Tinovu gradu leži u ograničenom izboru radnih mjesta i niskim plaćama. Dok su gradske firme i ustanove uglavnom rezervirane za politički povezane, preostaje malo građevinskih firmi, jaka mesna industrija i poljoprivreda.

Nešto očito ne funkcionira u tim sektorima, jer sve više mladih odlazi tražeći bolji život, bilo kao podstanari na Makarskom primorju ili u zapadnoeuropskim zemljama. Popis stanovništva pokazuje da grad Vrgorac, sa svojih 27 mjesnih odbora, ima 5911 stanovnika, dok realno na terenu živi između 3500 i 4000 ljudi.

Odlazak mladih

Dok mladi odlaze, sve češće na ulicama Tinova grada možete vidjeti ljude s drugih kontinenata, koji dolaze zbog posla. Njihov broj iz godine u godinu raste, a iako se Vrgorčani postupno privikavaju na njih, rijetki o tome govore javno. Čini se da njima niske plaće ne predstavljaju prepreku.

Neki otvoreno govore kako ovo prisustvo stranih radnika vodi zamjeni stanovništva, dok drugi to smatraju nužnošću. Treći pak kažu da je to ista priča kao s našim ljudima koji odlaze u Irsku i Njemačku. Zasad nije bilo većih problema, osim u Zavojanima, gdje se povremeno zbog opuštanja i opijanja stranih radnika događaju manji incidenti, zbog kojih lokalno stanovništvo zove policiju.

Prema podacima splitsko-dalmatinske policije, doznajemo tko dolazi u Vrgorac i vidi ga kao svoju „obećanu zemlju“, dok Hrvati odlaze. Od 2020. godine izdano je 345 boravišnih i radnih dozvola. Te godine izdano je 27 dozvola, a zatražilo ih je 17 državljana BIH, tri s Kosova, dva iz Sjeverne Makedonije, jedan Srbin i dva Uzbekistanca.

Dolazak Nepalaca

Godine 2021. bilježi se prvi dolazak Nepalaca, koji danas dominiraju kao radna snaga, te godine izdano je 31 dozvola: 12 za državljane BIH, 11 s Kosova, četiri iz Sjeverne Makedonije, te za dvojicu Nepalaca i Brazilaca.

U 2022. godini izdano je 49 dozvola, uglavnom za radnike iz istih zemalja, ali s malo većim brojem. U 2023. dolaze prvi Indijci i Filipinci, a te godine izdano je 78 dozvola.

Do sredine listopada ove godine izdano je već 150 dozvola, što je dvostruko više nego prošle godine. Bilježe se prvi dolasci Kolumbijaca, Egipćana i Argentinaca, dok se broj Filipinaca i Nepalaca znatno povećao. MUP precizira da je 14 dozvola izdano državljanima BiH, 12 Kosovarima, po jedna dozvola Argentincu, Brazilcu, Indijcu, Makedoncu i Venezuelancu, četiri Egipćanina, 42 Filipinca, dva Kolumbijca, 65 Nepalaca i šest Srba.