Rekordan broj prijevremenih umirovljenja u posljednjih 24 godine
Broj korisnika starosnih i prijevremenih mirovina znatno se povećao u posljednja dva desetljeća, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Dok je u prosincu 1990. godine bilo 288.412 korisnika starosne mirovine i 32.884 korisnika prijevremene mirovine, prošle godine ti su brojevi porasli na 505.698 i 212.446, što znači da je broj prijevremenih umirovljenika na povijesno visokoj razini.
Demografske promjene i rast broja umirovljenika
Smanjenje broja stanovnika i promjena dobne strukture dodatno utječu na omjer radno aktivnog stanovništva i umirovljenika. Prema podacima popisa stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je izgubila oko 915.000 stanovnika od 1991. godine, dok se broj umirovljenika u istom razdoblju značajno povećao.
Novi uvjeti za odlazak u mirovinu u 2025. godini
Od 2025. godine na snagu su stupili novi uvjeti za odlazak u mirovinu. Muškarci mogu u prijevremenu mirovinu sa 60 godina i 35 godina staža, dok žene moraju imati 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža. Za starosnu mirovinu, muškarci moraju napuniti 65 godina uz minimalno 15 godina staža, dok žene mogu otići u starosnu mirovinu sa 63 godine i devet mjeseci.
Sindikati traže ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina
Jedan od ključnih problema ranijeg umirovljenja je penalizacija. Trenutno se mirovina umanjuje za 0,2% po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, što značajno smanjuje primanja umirovljenika. Sindikat umirovljenika Hrvatske već neko vrijeme zagovara ukidanje penalizacije, smatrajući je nepravednom prema onima koji su prisiljeni ranije napustiti tržište rada.
Edukativni dio: Kako penalizacija utječe na mirovine?
Penalizacija prijevremenih mirovina znači trajno smanjenje iznosa mirovine zbog ranijeg odlaska u mirovinu. U Hrvatskoj se za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovina umanjuje za 0,2%, što znači da netko tko ode u mirovinu pet godina prije propisane dobi može imati mirovinu nižu i do 12%. Sindikati ističu kako je ova mjera destimulirajuća i nepravedna prema onima koji nemaju izbora.
Što možemo očekivati u budućnosti?
Rast broja prijevremenih umirovljenja trend je koji bi se mogao nastaviti, posebno ako dođe do ukidanja penalizacije. Također, buduće reforme i demografske promjene mogle bi dodatno oblikovati mirovinski sustav u nadolazećim godinama.

