Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da se rat u Ukrajini približava završetku, no istodobno je ponovno optužio Zapad za produbljivanje sukoba i otvorio pitanje novih pregovora. Posebnu pozornost izazvala je njegova izjava o čovjeku s kojim bi najradije razgovarao o budućnosti Europe.
Dok se u Moskvi održavala najskromnija parada Dana pobjede u posljednjih nekoliko godina, Vladimir Putin poslao je poruku koja je odjeknula diljem svijeta. Samo nekoliko sati nakon govora u kojem je ponovio da Rusija želi poraz Ukrajine, ruski predsjednik izjavio je kako smatra da se sukob približava završnici.
“Mislim da se stvar bliži kraju”, rekao je Putin novinarima govoreći o ratu koji traje više od četiri godine i koji je postao najkrvaviji europski sukob od Drugog svjetskog rata.
Istodobno je ponovno optužio zapadne države za nastavak rata i podršku Kijevu.
“Oni (Zapad) su krenuli u zaoštravanje sukoba s Rusijom, što se nastavlja i danas. Mislim da se rat bliži kraju, no to je i dalje ozbiljna stvar”, izjavio je Putin.
Dodao je i:
“Mjesecima su čekali da Rusija doživi porazan poraz, da joj se država uruši. To se nije dogodilo. I sada su zapeli u toj situaciji iz koje ne mogu izaći.”
Rusija usporila na fronti, ali i dalje drži velik dio Ukrajine
U Moskvi posljednjih mjeseci raste zabrinutost zbog dugotrajnog rata koji je, prema procjenama različitih međunarodnih izvora, odnio stotine tisuća života i ostavio golema područja Ukrajine razorenima.
Ruske snage još uvijek nisu uspjele zauzeti cijeli Donbas, gdje se ukrajinska vojska i dalje drži u više utvrđenih gradova. Tijekom ove godine napredovanje ruske vojske značajno je usporeno, premda Moskva i dalje kontrolira nešto manje od petine ukrajinskog teritorija.
Odnosi između Rusije i europskih država pritom su pali na najnižu razinu još od vrhunca Hladnog rata. Zapadne zemlje nastavljaju vojnu i financijsku pomoć Ukrajini, dok Kremlj tvrdi da upravo takva politika produžuje sukob.
Putin otkrio s kim želi pregovarati
Posebnu pažnju izazvala je Putinova izjava o mogućim pregovorima. Rekao je da je spreman sastati se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali tek kada budu dogovoreni svi ključni uvjeti mogućeg mirovnog sporazuma.
“To bi trebala biti završna točka, a ne sami pregovori”, rekao je Putin.
Na pitanje o razgovorima s europskim političarima dao je odgovor koji je izazvao burne reakcije.
“Za mene osobno, poželjniji je bivši kancelar Savezne Republike Njemačke, gospodin Schröder.”
Riječ je o bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu, koji se godinama smatra jednim od najbližih zapadnih političara ruskom predsjedniku.
Schröder i veze s Kremljom godinama izazivaju prijepore
Schröder je bio njemački kancelar od 1998. do 2005. godine, a nakon odlaska iz politike preuzeo je više funkcija u ruskim energetskim kompanijama povezanim s Kremljom.
Posebno kontroverzna bila je njegova uloga u projektu plinovoda Sjeverni tok, kojim je ruski plin trebao stizati izravno u Njemačku preko Baltičkog mora. Nakon odlaska iz njemačke politike postao je predsjednik odbora dioničara tvrtke koja je upravljala projektom, iza kojeg stoji ruski energetski gigant Gazprom.
Kasnije je obnašao funkcije i u kompanijama Rosneft i Gazprom, zbog čega su ga brojni europski političari optuživali da zastupa interese Kremlja.
Nakon početka ruske invazije 2022. godine našao se pod snažnim pritiskom u Njemačkoj. Iako je osudio rat, dugo nije želio potpuno prekinuti veze s Putinom. Zbog toga su mu oduzete neke privilegije koje pripadaju bivšim kancelarima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je 2022. godine Schröderovo ponašanje nazvao “odvratnim” zbog sastanaka s Putinom i podrške ruskom čelniku.
Krhko primirje odmah narušeno novim optužbama
Rusija, Ukrajina i Donald Trump objavili su da od subote počinje trodnevno primirje, no mir nije dugo potrajao. Moskva i Kijev gotovo su odmah krenuli s međusobnim optužbama za kršenje dogovora.
Borbe su nastavljene na pojedinim dijelovima bojišta, a obje strane prijavljivale su napade dronovima i civilne žrtve. Iz Kremlja su poručili da ne planiraju produžiti prekid vatre nakon isteka dogovorenog roka.
Dogovorena je i razmjena po 1000 zarobljenika sa svake strane tijekom primirja, no Putin je izjavio da Rusija još nije dobila konkretne prijedloge iz Ukrajine vezane uz provedbu razmjene.
Parada bez tenkova i uz mali broj stranih gostiju
Ovogodišnja parada povodom Dana pobjede pokazala je koliko se međunarodni položaj Moskve promijenio od početka rata.
Prvi put u gotovo dvadeset godina na Crvenom trgu nije prikazana vojna tehnika, a među uzvanicima bilo je tek nekoliko stranih čelnika. Na događaju su bili predstavnici Bjelorusije, Malezije, Laosa, Uzbekistana i Kazahstana.
Prošle godine među gostima bio je i kineski predsjednik Xi Jinping, no ove godine njegov dolazak je izostao.
Uoči parade Moskva je pokazivala veliku nervozu zbog mogućih ukrajinskih napada. Ruske vlasti prijetile su bombardiranjem središta Kijeva, uključujući područja oko stranih veleposlanstava, te su upozoravale diplomatske misije da evakuiraju osoblje.
