Hrvatski sabor ušao je u završnu fazu donošenja odluka koje će, po svemu sudeći, označiti povratak vojnog roka u Hrvatskoj.
Očekuje se da će zastupnici krajem ovog tjedna izglasati izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama, čime će se stvoriti pravni okvir za uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja.
Ako sve bude išlo prema planu, prvi ročnici mogli bi u vojarne već u siječnju 2026. godine.
Obuka traje dva mjeseca, a uključuje i zdravstveni pregled
Prema najavi ministra obrane Ivana Anušića, temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca.
Obuka će uključivati osnove vojne discipline, borbenog djelovanja, pružanja prve pomoći, oružane i zaštitne procedure, ali i elemente preživljavanja u prirodi.
Prije samog ulaska u vojarnu, svi kandidati morat će proći liječnički pregled kojim će se utvrditi njihova fizička i psihička sposobnost za obuku.
“Cilj nije stvaranje vojske za rat, već stvaranje spremnosti, odgovornosti i osnovnih vještina koje su korisne u kriznim situacijama,” rekao je Anušić, naglasivši da će obuka biti prilagođena mladim ljudima i modernim sigurnosnim potrebama.
Prigovor savjesti – mogućnost civilne službe
Za one koji ne žele sudjelovati u vojnoj obuci iz vjerskih, moralnih ili osobnih razloga, zakon predviđa prigovor savjesti.
Takvi će građani umjesto u vojsci služiti u Civilnoj zaštiti ili lokalnim zajednicama, i to u trajanju od četiri mjeseca, što je mjesec dana duže od vojnog roka.
Za razliku od vojnih ročnika koji će mjesečno primati 1.100 eura naknade, iznos naknade za civilnu službu bit će manji, a točan iznos odredit će se posebnom uredbom Vlade.
Vlada očekuje da će pilot program obuke krenuti već u studenom i prosincu ove godine, kada će početi slanje prvih poziva za upis u temeljno vojno osposobljavanje.
Što još čeka Sabor ovog tjedna
Uz odluku o vojnom roku, saborski zastupnici će se ovog tjedna baviti i rebalansom državnog proračuna, kao i nizom zakona iz područja pravosuđa.
U četvrtak će se raspravljati o paketu od pet zakona, među kojima su i izmjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti – poznatog kao zakon o zviždačima.
Prema prijedlogu ministra Damira Habijana, novi zakon će strogo definirati rokove za postupanje sudova u predmetima vezanim uz prijavitelje nepravilnosti.
“Odgovor na tužbu mora se podnijeti u roku od 15 dana, glavna rasprava zakazuje se u roku od 30 dana, a prvostupanjski postupak mora biti dovršen u šest mjeseci,” pojasnio je Habijan.
Drugostupanjski sud, dodao je, bit će obvezan odlučiti o žalbi u roku od 30 dana, što bi trebalo znatno ubrzati postupke i zaštititi zviždače od odmazde.
Veće kazne za osvetu zviždačima i izmjene proračuna
Novim zakonom povećavaju se kazne za osobe ili institucije koje se pokušaju osvetiti zviždačima.
Kazne će moći doseći i do 100.000 eura za pravne osobe, 15.000 eura za obrtnike, te 6.000 eura za fizičke osobe.
Osim pravosuđa, Vlada pred Saborom ima i rebalans državnog proračuna.
Oporbeni zastupnici podnijeli su više od 50 amandmana, od kojih se većina odnosi na socijalna ulaganja i obrazovanje.
Iz redova vladajućih stigao je samo jedan — zastupnica Magdalena Komes (HDZ) zatražila je milijun eura za izgradnju i opremanje Ekonomske škole u Sisku.
S obzirom na dosadašnju praksu, vjerojatno će biti prihvaćen samo taj prijedlog, dok će ostali ostati bez podrške većine.
O svemu će se glasati u petak, kada će se i službeno odlučiti o izmjenama zakona, proračuna i uvođenju vojnog roka.
