Građane Hrvatske u tjednima nakon blagdana očekuje niz novih poskupljenja, već potvrđenih ili javno najavljenih, a dio njih je i po iznosu i po dosegu – vrlo značajan. Raste cijena dijela usluga Hrvatske pošte, mijenja se iznos subvencija za električnu energiju, u postupku je poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja, najavljen je veći iznos naknade za uporabu javnih cesta, a u brojnim gradovima dižu se i komunalne naknade.
Dok će većina zaposlenih i umirovljenika ovih dana primiti božićnice ili prigodne dodatke, učinak tih isplata, kao i ranijeg rasta plaća i mirovina, u velikoj je mjeri već pojela inflacija. Dodatni udar na kućne budžete stiže kroz nove cijene koje će se postupno primjenjivati krajem ove i početkom sljedeće godine.
Dio odluka još je u proceduri javnog savjetovanja, poput najavljenog poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok su neke promjene već točno datumski određene – od početka prosinca ili od 1. siječnja.
Poskupljuju dvije usluge Hrvatske pošte
Od ponedjeljka 1. prosinca Hrvatska pošta (HP) povećava cijene dviju svojih usluga: posebne dostave i preuzimanja pošiljaka u prostorijama korisnika te usluge servisa po pozivu. Izraženo u postocima, poskupljenja su vrlo visoka.
Usluga Servis – posebne dostave i preuzimanja pošiljaka u prostorijama korisnika umjesto dosadašnjih 2,40 eura (bez PDV-a) iznosit će pet eura (bez PDV-a), što je poskupljenje od 108 posto. U sklopu usluge Servis mijenja se i cijena preuzimanja te dostave paketa s dosadašnjih 0,62 eura (bez PDV-a) na 1,32 eura (bez PDV-a) po paketu, što je poskupljenje od 113 posto.
Hrvatska pošta početkom ove godine već je podigla cijene slanja pisama i preporučenih pošiljaka mase do 50 grama te povratnica. Tada su poskupljenja za pisma i preporučene pošiljke iznosila 7 i 12 posto, dok je cijena povratnica skočila 72 posto, pa novi rast cijena dodatno opterećuje korisnike koji češće koriste poštanske usluge.
Novi rast cijene struje nakon rezanja subvencija
Vlada je sredinom rujna predstavila deveti paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, unutar kojega nije ukinula subvencije za plin i električnu energiju, ali ih je smanjila, što je automatski dovelo do poskupljenja računa. Subvencije za plin i toplinsku energiju smanjene su od 1. listopada, dok se smanjenje subvencija za struju provodi u dva koraka – prvi je bio 1. studenoga, a drugi slijedi 1. siječnja.
Prema primjeru izračuna koji je premijer Andrej Plenković u rujnu iznio na sjednici Vlade, mjesečni račun za struju koji je dosad iznosio 40,65 eura, porastao je od 1. studenoga na 43,65 eura, a od 1. siječnja dodatno će porasti na 45,61 euro. Prema tom izračunu – uz napomenu da pojedina kućanstva imaju i veće i manje račune – umjesto dosadašnje godišnje uštede od 112 eura po kućanstvu, nakon kresanja subvencija ukupna će ušteda pasti na 53 eura.
Računi za struju od 1. siječnja tako bi u prosjeku trebali biti veći za oko pet eura mjesečno, što će posebno osjetiti kućanstva s nižim prihodima i oni koji većinu troškova grijanja pokrivaju električnom energijom.
Dopunsko osiguranje poskupljuje 60 posto?
Dodatnu zabrinutost izazvala je objava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da je pokrenuo internetsko savjetovanje s javnošću o nacrtu Odluke o izmjeni Odluke o cijeni police dopunskog zdravstvenog osiguranja, koje traje do 17. prosinca.
U nacrtu se predlaže povećanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 111,49 eura na 180 eura godišnje. To je rast veći od 60 posto. Na mjesečnoj razini dopunsko zdravstveno osiguranje poskupjelo bi sa sadašnjih 9,29 eura na 15 eura mjesečno.
HZZO ovaj prijedlog, koji će vjerojatno postati i odluka, opravdava time da se iznos police dopunskog osiguranja nije mijenjao od 2013. godine, dok su u međuvremenu rasli troškovi zdravstvenog sustava, cijene usluga i plaće zdravstvenih radnika.
Poskupljuje i naknada za uporabu javnih cesta
Paralelno s time, građane očekuje i rast naknade za uporabu javnih cesta, koja se plaća jednom godišnje prilikom tehničkog pregleda, odnosno registracije vozila. Ministarstvo mora, pomorstva i infrastrukture uputilo je prije otprilike mjesec dana u javno savjetovanje prijedlog novog Pravilnika, kojim se predlaže povećanje godišnje osnovne naknade sa sadašnjih 28,5 eura na 40 eura.
Ta se naknada plaća za sva motorna i priključna vozila, osim mopeda, pa izmjena obuhvaća velik broj vlasnika vozila u Hrvatskoj.
Prema izračunima koje je nedavno objavio 24 sata, vlasnici automobila s motorom zapremnine do 1000 kubičnih centimetara ubuduće bi trebali plaćati 38,40 eura umjesto 24 eura, što je poskupljenje veće od 60 posto. Za vozila s motorom do 1600 kubičnih centimetara naknada će biti 79,60 eura, odnosno 30 eura više nego do sada, dok će vlasnici vozila kubikaže do 2000 cm³ plaćati od 59,60 do 95 eura više.
Za vlasnike lakih teretnih vozila spomenuta naknada za ceste bila bi veća za oko 28 posto, za kamione i šlepere između 12 i 17 posto, a za autobuse od 12 do 19 posto. Obrazloženje za poskupljenje glasi da se iznos te naknade nije mijenjao čak 22 godine.
Podsjetimo, prošle godine su za oko 15 posto poskupjele i naknade za tehnički pregled i eko-test, pa će ukupni trošak registracije vozila za dio građana postati primjetno viši.
Val poskupljenja komunalnih naknada u gradovima
Uz cijene struje, dopunskog osiguranja i cestovnih naknada, brojne lokalne samouprave odlučile su promijeniti iznose komunalne naknade. U većem broju gradova ta će naknada od početka godine biti znatno veća nego do sada.
Lokalne vlasti poskupljenja najčešće obrazlažu rastom troškova održavanja komunalne infrastrukture, višim cijenama usluga i pritiskom inflacije, kao i činjenicom da se iznosi u pojedinim sredinama nisu mijenjali godinama, a ponegdje i desetljećima. Neizrečeni, ali čest obrazac je i da se takve odluke donose u prvoj godini nakon lokalnih izbora, kada je politički najbezbolnije povećati lokalne namete.
U Karlovcu i Kutini komunalna naknada će rasti za 20 posto, u Osijeku, Slavonskom Brodu i Belom Manastiru za 25 posto, a u Koprivnici i Varaždinu za 30 posto. U Sisku će iznos komunalne naknade biti veći za 35 posto, u Kninu za 43 posto, a u Opatiji za 45 posto.
U Ivancu iznos komunalne naknade raste za 27 posto, dok se odvoz komunalnog otpada povećava za 51 posto. Gradske vlasti Đurđevca i Šibenika donijele su odluku o 50-postotnom poskupljenju komunalne naknade.
U Bjelovaru će komunalna naknada poskupjeti 58 posto, u Korčuli 65 posto, a u Ludbregu 66 posto. Čazma podiže iznos komunalne naknade za 100 posto, Dugo Selo za 182 posto, dok će u Makarskoj komunalna naknada porasti s 0,32 eura po četvornom metru na 1,17 eura, što je povećanje od čak 265 posto.
Iako gradske vlasti u Makarskoj ističu da je taj iznos i dalje ispod državnog prosjeka, za kućanstvo od 100 četvornih metara to znači da će godišnji račun s dosadašnjih 32 eura porasti na 117 eura komunalne naknade.
