Sve veći broj građana u Hrvatskoj odlazi u mirovinu nakon dugog radnog vijeka, no dulji staž ne znači i veću mirovinu. Najnoviji podaci pokazuju da su novi umirovljenici u 2025. godini radili u prosjeku dvije godine dulje od ukupne populacije umirovljenika, ali njihova primanja u mirovini i dalje su skromna.
Do rujanske isplate ove godine u mirovinu je otišlo 30.109 osoba prema općim propisima, uključujući i one ostvarene po međunarodnim ugovorima. Prosječna mirovina onih koji su se umirovili u 2025. iznosi 564 eura.
Starosna mirovina najčešći izbor
Većina novih umirovljenika odlučila se za starosnu mirovinu – više od 20.500 osoba. Među njima je i gotovo 5.000 dugogodišnjih osiguranika koji su pravo na mirovinu ostvarili sa 60 godina života i najmanje 41 godinom staža.
Muškarci u redovnu starosnu mirovinu odlaze sa 65 godina, dok žene trenutačno ostvaruju pravo s 63 godine i devet mjeseci.
Prosječni novi umirovljenici imaju gotovo 34 godine staža, dok oni koji su otišli u starosnu mirovinu prelaze 35 godina radnog vijeka. U prosjeku, starosni umirovljenici primaju 570 eura za 33 godine staža i u mirovinu odlaze s gotovo 65 godina.
Više staža, ali i raniji odlazak
Zanimljiv je podatak da korisnici prijevremene mirovine u prosjeku imaju čak 38 godina staža, što je više od starosnih umirovljenika. Ipak, zbog ranijeg odlaska, njihove su mirovine niže.
Minimalni uvjet za starosnu mirovinu iznosi 15 godina staža. Za prijevremenu mirovinu muškarci moraju imati 60 godina života i 35 godina staža, dok žene trebaju 58 godina i devet mjeseci te 33 godine i devet mjeseci staža.
Ove je godine manje od 3.500 osoba izabralo prijevremenu mirovinu. Njihova prosječna dob bila je 60 godina, a prosječna mirovina iznosila je 562 eura.
Prijevremene mirovine se umanjuju za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. Prema izmjenama koje su stupile na snagu 1. srpnja, penalizacija će biti ukinuta za korisnike prijevremene mirovine starije od 70 godina, no ta će se promjena primjenjivati od siječnja 2026., što znači da će im tada mirovine biti povećane.
Dugogodišnji osiguranici: puni staž, ali niska primanja
Za one koji su radili 42 godine i stekli status dugogodišnjeg osiguranika, prosječna mirovina iznosi 696 eura. Iako je riječ o najvišem prosjeku među novim umirovljenicima, iznos ostaje ispod 700 eura, što pokazuje da ni puni radni vijek ne jamči znatno viša primanja u trećoj životnoj dobi.
Sve dulji rad žena dodatno utječe na prosječnu dob odlaska u mirovinu, budući da se dobna granica postupno izjednačava s muškarcima. Istodobno, bonifikacije za dulji rad nakon ispunjavanja uvjeta omogućuju nešto veće iznose, ali ne u mjeri koja bi bitno promijenila ukupnu sliku.
Obiteljske mirovine: većinom ih koriste žene
Od početka godine do rujna ostvareno je 4.689 obiteljskih mirovina, a među njima je 4.055 korisnica – udovica. Prosječna obiteljska mirovina iznosi 450 eura, a novi korisnici imaju u prosjeku 62 godine.
Obiteljske mirovine često predstavljaju jedini izvor prihoda za kućanstva koja su ostala bez bračnog partnera, a iznosi su znatno niži od prosjeka starosnih mirovina.
Invalidske mirovine najniže
Gotovo 13.500 novih korisnika ostvarilo je invalidsku mirovinu. Ona je ujedno i najniža među novim mirovinama – u prosjeku iznosi 415 eura za 24 godine staža.
Invalidske mirovine snažno utječu na ukupni prosjek jer su primatelji često imali kraći radni vijek zbog zdravstvenih razloga.
Podaci pokazuju kako novi umirovljenici u Hrvatskoj rade dulje nego prethodne generacije, no prosječne mirovine ostaju relativno niske, osobito u odnosu na broj godina provedenih na tržištu rada. Dulji staž i kasniji odlazak u mirovinu povećavaju iznose, ali razlike nisu velike, što potvrđuju i iznosi ispod 700 eura čak i za one s više od četiri desetljeća rada.
