Broj Srba u Hrvatskoj pada znatno brže od ukupnog broja stanovnika, pokazala je nova analiza koja je otvorila ozbiljna pitanja o budućnosti zajednice. Stručnjaci upozoravaju na starenje, iseljavanje i sve češće skrivanje identiteta.
Demografski pad traje desetljećima
Nova analiza koju je predstavilo Srpsko narodno vijeće (SNV) pokazuje da se srpska manjina u Hrvatskoj smanjuje puno brže od ostatka stanovništva. Istraživanje je vodila Sanja Klempić-Bogadi s Instituta za migracije, a rezultati ukazuju na dugotrajan negativan trend.
Prema podacima iz popisa stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska danas ima gotovo 900.000 stanovnika manje nego 1991., a više od polovice tog pada odnosi se upravo na srpsku populaciju.
U istraživanju se navodi da zajednicu posebno pogađaju niska stopa nataliteta, izraženo starenje stanovništva, migracije i asimilacija.
Predsjednik SNV-a Boris Milošević objasnio je da je cilj analize bio utvrditi razloge zbog kojih dolazi do smanjenja broja pripadnika zajednice te pronaći mjere koje bi mogle ublažiti taj trend.
Više umrlih nego rođenih
Negativni demografski pokazatelji, prema istraživanju, prisutni su još od sredine 1980-ih. Već desetljećima među Srbima u Hrvatskoj broj umrlih premašuje broj novorođenih.
Uz to, bilježi se i negativan migracijski saldo, što znači da više ljudi odlazi iz Hrvatske nego što ih dolazi.
U vrijeme bivše Jugoslavije dio Srba iz Hrvatske selio se u Srbiju, dok su istodobno brojni stanovnici iz BiH dolazili raditi u hrvatske industrijske centre. Danas se situacija promijenila pa iseljavanje zahvaća i srpsku zajednicu, posebno prema državama Europske unije.
Demografi upozoravaju da takvi procesi dodatno ubrzavaju starenje populacije, osobito u manjim sredinama i ruralnim krajevima gdje je broj stanovnika već znatno smanjen.
Sve više ljudi skriva nacionalnost
Jedan od problema na koji upozorava Sanja Klempić-Bogadi jest i sve češća pojava etničke mimikrije. Posebno je izražena u većim gradovima i među osobama iz mješovitih brakova.
Dio pripadnika srpske zajednice, kako se navodi u istraživanju, zbog društvenog pritiska ili straha izbjegava javno se izjašnjavati kao Srbi.
“U Zagrebu srećem ljude srpske nacionalnosti koji mi otvoreno kažu da se skrivaju”, rekao je Boris Milošević.
Dodao je da stigmatizacija i politička klima dodatno otežavaju očuvanje identiteta i osjećaja pripadnosti zajednici.
Građani imaju blaže stavove od politike
Sociologinja Margareta Gregurović smatra da većina građana Hrvatske nema izrazito negativne stavove prema Srbima. Prema njezinim riječima, percepcija prema toj manjini često je povoljnija nego prema nekim drugim skupinama.
Najpozitivnije stavove, kako navodi, pokazuju obrazovaniji građani iz urbanih sredina te birači lijevog političkog spektra. Posebno se izdvajaju dijelovi istočne Hrvatske.
Istraživanje upozorava da bi daljnji demografski pad mogao dodatno promijeniti strukturu zajednice, osobito u područjima koja su već suočena s odlaskom mlađeg stanovništva.
Traže način za opstanak zajednice
Klempić-Bogadi smatra da nije realno očekivati masovniji povratak potomaka iseljenih Srba jer su mnogi tijekom godina izgubili povezanost s krajevima iz kojih potječu.
S druge strane, Boris Milošević vidi određeni potencijal u radnicima iz Srbije i BiH koji danas rade u Hrvatskoj. Ipak, upozorava da ih administrativne prepreke i složeni uvjeti boravka često odvraćaju od trajnog doseljavanja.
Istaknuo je i da SNV razvija programe pomoći za starije osobe u ruralnim područjima. Među njima su usluge pomoći u kući i organizacija dnevnih boravaka za starije stanovnike.
“To su dugoročni procesi, ali ključni za opstanak zajednice”, poručio je Milošević.
