Sve više umirovljenika ne može pokriti osnovne troškove života, a nova upozorenja iz Europe dodatno zabrinjavaju
Hrvatska se ponovno našla među državama Europske unije s najizraženijim rizikom od siromaštva, a najnoviji europski podaci pokazuju da posebno težak položaj imaju stariji građani i umirovljenici koji žive sami. Iako je zabilježeno blago smanjenje ukupne stope siromaštva u odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska je i dalje osjetno iznad europskog prosjeka.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska dijeli peto mjesto na ljestvici država s najvećim rizikom od siromaštva zajedno sa Španjolskom i Estonijom. U sve tri zemlje stopa doseže 19,5 posto, dok je prosjek Europske unije na razini 16,3 posto. Europske procjene za 2025. godinu upozoravaju da bi se ukupna situacija mogla dodatno pogoršati.
Samo nekoliko država ima lošije brojke od Hrvatske
Na vrhu europske ljestvice nalaze se Litva, Latvija i Bugarska, koje imaju najveći udio stanovništva izloženog siromaštvu. S druge strane, među državama s najnižim stopama izdvajaju se Češka, Belgija i Danska.
Iako se za većinu članica Europske unije očekuje stabilno stanje tijekom ove godine, procjene pokazuju da bi Hrvatska mogla biti među malobrojnim zemljama u kojima će rizik od siromaštva rasti. Sličan trend očekuje se još u Njemačkoj, Irskoj, Sloveniji i Mađarskoj.
Hrvatska je prošle godine ipak zabilježila manji pomak prema dolje. Stopa rizika od siromaštva pala je s 20,3 posto na 19,5 posto, no zemlja je i dalje među najlošijima u Europskoj uniji.
Posebno zabrinjava usporedba sa susjednim državama. Slovenija i Mađarska imaju znatno niže stope siromaštva, dok je čak i Italija ispod hrvatskih brojki.
Najteži položaj imaju stariji samci
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su upravo stariji građani najizloženiji financijskim problemima. Rizik od siromaštva raste s dobi, a osobe starije od 65 godina čine skupinu koja je daleko najviše pogođena.
Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo tijekom prošle godine iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno nešto više od 752 eura mjesečno. Istodobno velik dio hrvatskih umirovljenika prima mirovinu manju od tog iznosa, što mnoge dovodi u vrlo težak položaj.
Najveći problem imaju stariji građani koji žive sami. Upravo je kod jednočlanih kućanstava osoba starijih od 65 godina zabilježena najviša stopa rizika od siromaštva, koja doseže čak 64,4 posto.
Ukupna stopa rizika među osobama starijima od 65 godina prošle je godine iznosila 39,4 posto, što je više nego dvostruko u odnosu na nacionalni prosjek.
Troškovi života dodatno pogoršavaju situaciju
Rast cijena hrane, režija i lijekova posljednjih godina posebno teško pogađa građane s najmanjim prihodima. Brojne umirovljeničke udruge već dulje upozoravaju da velik broj starijih osoba jedva podmiruje osnovne životne troškove.
Poseban problem predstavlja činjenica da velik dio umirovljenika nema dodatne izvore prihoda te ovisi isključivo o mjesečnoj mirovini. Kod starijih samaca troškovi stanovanja i režija dodatno povećavaju financijski pritisak.
Europske statistike već godinama pokazuju da su upravo starije osobe, osobito žene koje žive same, među najugroženijim skupinama stanovništva. Hrvatska pritom i dalje ostaje među zemljama s najizraženijim problemom siromaštva starijih građana.
Prema aktualnim procjenama, tijekom 2025. godine ne očekuju se značajnija poboljšanja, a dio pokazatelja upozorava da bi financijski pritisak na građane s najnižim primanjima mogao postati još izraženiji.
