Presuda iz Luksemburga mogla bi promijeniti praksu prema tražiteljima azila
Njemačke vlasti više ne mogu potpuno ukidati osnovnu pomoć tražiteljima azila kojima je zahtjev odbijen, odlučio je Europski sud pravde u presudi koja bi mogla imati posljedice na migrantsku politiku unutar Europske unije.
Sud sa sjedištem u Luksemburgu zaključio je da se ni osobama za koje je odgovorna druga država članica EU-a ne smiju uskratiti najosnovnije životne potrebe poput odjeće i predmeta za kućanstvo.
Presuda dolazi nakon slučaja mladog Afganistanca kojem su njemačke vlasti prije nekoliko godina ukinule dio pomoći jer je prema pravilima trebao biti deportiran u Rumunjsku.
Afganistanac završio na sudu zbog ukinute pomoći
Spor je pokrenut nakon odluke vlasti iz okruga Schweinfurt u južnoj Njemačkoj koje su 2022. godine muškarcu ukinule dio socijalne potpore.
Iako mu je bio osiguran smještaj s grijanjem, hrana te osnovna zdravstvena i higijenska skrb, ostao je bez novca za odjeću i kućanske potrepštine. Zbog toga je podnio tužbu protiv lokalnih vlasti.
Europski sud pravde u presudi je posebno izdvojio dvije ključne stvari.
Prvo je naglašeno da je odjeća „najosnovnija potreba“, dok su novčana sredstva za svakodnevne troškove poput prijevoza, komunikacije i higijenskih proizvoda važna za „minimalnu razinu sudjelovanja u društvenom i kulturnom životu“.
Njemačka ranije pooštrila pravila
Njemačka je tijekom 2024. godine dodatno postrožila pravila vezana uz pomoć tražiteljima azila. Tada je omogućeno potpuno ukidanje potpore osobama za koje je utvrđeno da za njihov azilni postupak treba biti odgovorna druga članica Europske unije.
Takva praksa sada bi mogla biti u sukobu s europskim zakonodavstvom, jer pravo EU ima prednost nad nacionalnim zakonima država članica.
Prema postojećim pravilima, države članice obvezne su tražiteljima azila osigurati “odgovarajući životni standard” koji jamči fizičko i mentalno zdravlje.
Presuda Europskog suda pravde dodatno je naglasila da se minimalni standardi zaštite ne mogu potpuno ukinuti čak ni kada postoji odluka o deportaciji u drugu državu članicu.
Nova pravila stupaju na snagu već ovog mjeseca
Aktualna pravila uskoro će biti zamijenjena reformiranim sustavom poznatim kao Zajednički europski azilni sustav (CEAS), koji stupa na snagu 12. lipnja.
Nova regulativa predviđa mogućnost ograničavanja određenih naknada za tražitelje azila koji se nalaze u državi koja nije nadležna za njihov zahtjev.
Ipak, kako je upozorio njemački stručnjak za socijalno pravo Constantin Hruschka, države članice i dalje će morati “jamčiti minimalni standard u skladu s pravom EU”.
Odluka iz Luksemburga tako dolazi u trenutku kada više europskih država pokušava pooštriti pravila prema migrantima i smanjiti troškove azilnog sustava.
Presuda mogla utjecati i na druge države članice
Budući da se odluke Europskog suda pravde primjenjuju na cijelu Europsku uniju, presuda bi mogla imati šire posljedice i izvan Njemačke.
Slučaj je ponovno otvorio raspravu o granicama nacionalnih mjera prema migrantima i odnosu između europskog i domaćeg zakonodavstva u području azila.
Njemačka tiskovna agencija dpa prenijela je da sud smatra kako osnovne životne potrebe ne mogu biti predmet potpunog uskraćivanja, čak ni kada je riječ o osobama koje trebaju biti prebačene u drugu članicu Europske unije.
