Kada je Mireli Španjol Marković u siječnju preminuo otac, nije očekivala da će se suočiti s nejasnim pravilima i neugodnim iznenađenjima vezanim uz nasljeđivanje mirovine i bankovnog računa. Iako je imala punomoć, nikada nije dizala njegovu mirovinu. No, nakon ostavinske rasprave, u banci je doživjela šok – rečeno joj je da je sav novac s računa njezinog oca uplaćen u državni proračun.
“Došla sam s pravomoćnim rješenjem da zatvorim račun, a oni mi kažu da novca više nema i da se obratim HZMO-u. Nisam čak ni saznala koliko je sredstava bilo na računu”, napisala je na društvenim mrežama.
Novac otišao u državni proračun – bez prethodne obavijesti
Račun njezinog oca bio je aktivan, a kako je duže bolovao, na njemu se nakupilo nekoliko nepotrošenih mirovina. Ipak, banka je sredstva proslijedila državi, ne čekajući rješenje ostavinske rasprave.
U HZMO-u su joj potvrdili da može zatražiti povrat, no postupak traje, a zakonski rok od 60 dana nerijetko se premašuje. Posebno ako je isplata, kao u ovom slučaju, izvršena u drugom gradu.
Što kaže zakon?
Prema pojašnjenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, sukladno članku 95. Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), mirovina pripada do zadnjeg dana u mjesecu smrti korisnika. Budući da se više ne može isplatiti preminulom, sredstva se vraćaju Zavodu koji ih, nakon ostavinske rasprave, isplaćuje zakonskim nasljednicima.
“Intencija zakona je da se sredstva ravnomjerno raspodijele među nasljednicima. Da ostanu na računu pokojnika, to ne bi bilo izvedivo”, poručuju iz HZMO-a.
Problem: nedostatak transparentnosti i dodatna opterećenja
Mirela ističe da ju najviše muči manjak informacija i osjećaj bespomoćnosti. “Nisam znala ni koliko novca ima, ni kada ću ga dobiti nazad. Sve se događa bez objašnjenja.”
Bivši ministar rada, Mirando Mrsić, kaže da je praksa u kojoj se sredstva automatski povlače s računa pokojnika protivna zakonskoj proceduri. “Račun se blokira, a nakon ostavinske rasprave nasljednici preuzimaju sredstva. Sve drugo je neprihvatljivo.”
I kad država odluči vratiti novac – slijede porezi i prirez
Dodatni problem javlja se u trenutku kada država ipak vrati sredstva – tada se nasljednicima obračunava porez i prirez, jer se sredstva smatraju “drugim dohotkom”.
“Mirovine su već oporezovane, a sada se dodatno oporezuje i novac koji se nasljeđuje. To ne bi smjelo vrijediti za prvi nasljedni red, no u praksi je sve konfuzno”, komentira Mrsić.
Savjet za kraj? Povucite novac – dok možete
Mnogi građani nakon ovakvih iskustava dolaze do istog zaključka – povući novac prije smrti, jer bi u protivnom mogao nestati u administrativnim labirintima.
“Na kraju vam poručuju: ako ne želite da nasljednici ostanu bez novca, povucite ga na vrijeme. Jer na kamate, ni na vrijeme, ne možete računati”, zaključuje Mirela.
