Zlato i dalje ostaje jedna od najsigurnijih rezervnih vrijednosti, posebno u vremenima globalnih kriza. S ratom na Bliskom istoku i rastućim napetostima oko Tajvana, analitičari očekuju da će se visoke cijene zlata zadržati i tijekom 2025. godine.
Prema novom izvješću BestBrokersa, izrađenom na temelju podataka Svjetskog vijeća za zlato, potražnja za zlatom među središnjim bankama značajno je porasla u 2024. i početkom 2025. godine, donosi Geopolitika News.
Male države traže zaštitu, velike i dalje dominiraju
Izvješće pokazuje sve izraženije razlike u strategijama: dok manja gospodarstva jačaju svoje zlatne rezerve kao osiguranje od valutnih nestabilnosti, vele sile ostaju najveći vlasnici u apsolutnim količinama.
„Cijene zlata počele su snažno rasti još prošle godine jer su i središnje banke i investitori tražili sigurnu imovinu u uvjetima rastućih geopolitičkih napetosti i ekonomske neizvjesnosti“, navode analitičari BestBrokersa.
Zlato nadmašilo euro kao rezervnu imovinu
Porast potražnje potaknuo je rast cijene zlata koja je do lipnja premašila 3.400 dolara po unci. Time je zlato postalo druga najveća rezervna imovina u svijetu, pretekavši euro.
Zanimljivo je da je na vrhu liste zemalja s najvećim udjelom zlata u državnim rezervama — Bolivija. U prosincu 2024. Bolivija je posjedovala 22,5 tona zlata, što čini 96,5% njezinih ukupnih rezervi — vrijednih oko 2,73 milijarde dolara.
„Značajno je da Bolivija nije ni kupovala ni prodavala zlato još od 2002. godine,“ ističe se u izvješću.
Tko još ulaže u zlato?
Venezuela je druga na listi, s 161,2 tone zlata, što čini 89,9% nacionalnih rezervi (procijenjeno na 16,95 milijardi eura).
Portugal drži 382,7 tona, odnosno 84,7% svojih rezervi — u vrijednosti od 40,24 milijarde eura (travanj 2025.). Ovo potvrđuje dugogodišnju portugalsku strategiju da se zlato koristi kao stabilan način čuvanja vrijednosti.
SAD i dalje apsolutni rekorder
U apsolutnom iznosu, Sjedinjene Američke Države ostaju najveći svjetski vlasnik zlata, s impresivnih 8.133,5 tona procijenjenih na čak 985,6 milijardi dolara.
Za SAD, zlato čini 78,6% svih državnih rezervi.
Kako stoje ostale sile?
Na drugom mjestu po ukupnoj količini zlata nalazi se Njemačka, s 3.351,1 tonom (vrijednih 406,1 milijardu dolara), što također čini oko 78% njezinih rezervi.
Zanimljiv je primjer Kine. Iako je treća po količini — s 2.294,5 tona zlata (vrijednih 278 milijardi dolara) — to predstavlja tek 6,8% njezinih ukupnih rezervi. Kineska strategija očito se i dalje oslanja na diverzifikaciju u devizama i drugoj imovini.
Globalno zlato — i dalje moćan adut
S obzirom na trenutačnu globalnu situaciju i nastavak geopolitičkih napetosti, očekuje se da će zlato i u narednim mjesecima ostati ključna sigurnosna imovina za mnoge države. Stručnjaci predviđaju da će trend kupnje zlata među središnjim bankama i dalje biti snažan, što bi moglo dodatno utjecati na stabilnost i cijene na svjetskom tržištu.
