Državni hidrometeorološki zavod upozorava: ovoga tjedna temperature će se penjati i do 36 stupnjeva Celzijusa. U takvim uvjetima posebno su ugroženi kronični bolesnici, starije osobe i djeca, koje treba redovito podsjećati na unos tekućine, jer im je prirodni osjećaj žeđi smanjen.
Visoke temperature ozbiljno mogu ugroziti zdravlje, a u najtežim slučajevima dovesti do toplinskog udara – opasnog stanja koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Kako pojašnjavaju iz Hitne pomoći za N1, toplinski udar nastaje kada tijelo izgubi sposobnost održavanja normalne temperature i ne može se riješiti viška topline. Najčešće pogađa osobe koje borave u zatvorenim, vrućim prostorima – poput radnika u pekarama – te starije ljude koji žive sami u stanovima na višim katovima, često bez korištenja rashladnih uređaja.
Glasnogovornica Hitne pomoći, dr. Ivana Stefanović, ističe kako su posebno ranjive osobe koje žive ispod ravnih krovova i koje, zbog straha od propuha, često izbjegavaju upotrebu ventilatora ili klima-uređaja.
Posebno opterećenje ljeti trpi srce. Kako navodi dr. Stefanović, na visokim temperaturama srce mora raditi pojačano kako bi održalo stalnu unutarnju temperaturu od 37 stupnjeva. Ako noću temperatura ne padne, tijelo se ne uspijeva odmoriti i može doći do iscrpljenosti i potencijalno opasnih posljedica poput srčanog zastoja.
Stručnjaci stoga naglašavaju važnost boravka u rashlađenim prostorijama. “Ako je vani 39 stupnjeva, nema razloga da u stanu ne održavamo ugodnu temperaturu”, poručuje dr. Stefanović.
Osobe s kroničnim srčanim bolestima moraju izbjegavati teške fizičke aktivnosti u najtoplijem dijelu dana. Čak i svakodnevne aktivnosti poput nošenja vrećica iz trgovine, penjanja po stepenicama ili hodanja uzbrdo mogu predstavljati rizik.
Kako se zaštititi? Preporučuje se izbjegavati boravak na otvorenom kada su temperature najviše, nositi laganu, svijetlu odjeću i šešire, te redovito unositi vodu i prirodne napitke.
Ipak, treba paziti i na količinu tekućine. “Ne znači da se treba ‘nalijevati’ vodom”, napominje dr. Stefanović. Preporučuje piti čašu vode svakih pola sata. Navodi i primjer pacijenta koji je zbog straha od dehidracije odjednom popio osam litara vode i završio u bolnici zbog trovanja vodom.
Idealno je piti vodu ili limunadu zaslađenu medom, dok se alkoholna pića, pogotovo pivo, ne preporučuju. “Jedno pivo na vrućini znači da treba popiti dvije do tri čaše vode kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina”, objašnjava dr. Stefanović. Alkohol dodatno potiče gubitak tekućine, a tijelu je ljeti posebno važno osigurati dovoljan unos vode i elektrolita – za što je odlična mineralna voda.
U ovim danima visokih temperatura, ključno je paziti na sebe i druge, osobito na najugroženije skupine – srčane bolesnike, starije osobe i djecu. Pravilna hidratacija, lagana prehrana i boravak u klimatiziranim prostorima najbolji su saveznici u borbi protiv ljetnih vrućina i toplinskog udara.
