Tijekom ljetne sezone plaće lete do 2000 eura: Hrvatsku pune radnici iz BiH, Nepala, Filipina, Indije i Bangladeša

Nakon nekoliko godina snažnog rasta, potražnja za stranim radnicima u Zadarskoj županiji ove je godine usporila.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do kraja studenoga 2025. godine izdano je 10.684 dozvola za boravak i rad, dok ih je lani bilo više od 14 tisuća.

Unatoč tome, strani radnici i dalje su ključni dio zadarskog gospodarstva, posebno u turizmu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i građevinarstvu – sektorima koji čine okosnicu lokalne ekonomije.


Tko sve radi u Zadru?

Podaci Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar pokazuju da je dvije trećine stranih radnika zaposleno u turističkim djelatnostima.
Najtraženiji su konobari, kuhari i hotelsko osoblje, dok se u drugim granama najviše zapošljavaju u prerađivačkoj industriji, komunalnim službama i pomoćnim djelatnostima koje podržavaju turizam.

Najviše radnika u 2025. godini stiglo je iz Bosne i Hercegovine, te sve više iz Nepala, Filipina, Indije i Bangladeša.
Prema podacima Policijske uprave zadarske, to su zemlje koje posljednjih godina kontinuirano popunjavaju manjak radne snage u Dalmaciji.


Plaće rastu, ali sezona sve kraća

Iako je potražnja za radnicima usporila, plaće u turističkom sektoru su značajno porasle.
Prema anketama poslodavaca, kuhari, konobari i recepcionari u sezoni su zarađivali od 1.500 do 2.000 eura neto mjesečno, a uz dodatne pogodnosti – plaćeni obrok, smještaj i napojnice – ukupna primanja su često bila i viša.

Za sobarice, pomoćne kuhare i kuhinjske radnike, plaće su se kretale između 1.000 i 1.400 eura neto, ovisno o poslodavcu i trajanju ugovora.
Satnice su iznosile od 6 do 7 eura, uz prosječan fond od 175 sati mjesečno.

Ipak, zbog kraćih sezona i sporijeg administrativnog procesa, mnogi su poslodavci imali poteškoća pronaći radnike na vrijeme.


Novi Zakon o strancima usporio proceduru

Uvođenje novog Zakona o strancima, koji je stupio na snagu u ožujku ove godine, donijelo je niz novih administrativnih procedura koje su dodatno usporile izdavanje dozvola.
Iako su zahtjevi za rad i boravak ove godine bili 20 posto viši u odnosu na prošlu, proces odobravanja bio je znatno sporiji.

Samo do kraja studenoga, prema podacima MUP-a, 4.477 dozvola bilo je novoizdano, 3.094 produljeno, a 3.113 sezonskih.
Time je službeno potvrđeno usporavanje potražnje, iako su potrebe poslodavaca ostale iste.

Prema informacijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj zahtjeva za radne dozvole do kraja studenoga iznosio je 11.625, što je 15 posto manje nego prošle godine.


Stroži uvjeti za poslodavce

Novi zakon uveo je i strože kriterije za tvrtke koje žele zapošljavati strane radnike.
Poslodavac mora dokazati da ima barem jednog domaćeg radnika zaposlenog na puno radno vrijeme najmanje godinu dana, te da je u posljednjih šest mjeseci ostvario promet od najmanje 10.000 eura mjesečno (za pravne osobe) ili 15.000 eura ukupno (za obrtnike).

Također, broj stranih radnika koje može zaposliti ovisi o djelatnosti:

  1. u deficitarnim zanimanjima dopušteno je do 12 stranaca na jednog domaćeg radnika,
  2. dok je u nedeficitarnim zanimanjima omjer smanjen na šest prema jedan.

Poslodavci upozoravaju da su ove promjene uvedene u najnezgodnijem trenutku – usred priprema za sezonu, zbog čega su mnogi ostali bez radne snage na vrijeme.
Iz HGK-a poručuju da bi primjena zakona na jesen bila organizacijski jednostavnija i efikasnija.


Radna snaga iz inozemstva – nužnost, ne izbor

Unatoč usporavanju, strani radnici ostaju temelj zadarskog tržišta rada, osobito u sektoru turizma i građevinarstva.
Iz HGK Zadar potvrđuju da će se potreba za radnicima iz inozemstva nastaviti i u narednim godinama, jer domaće tržište ne može osigurati dovoljan broj radnika.

“Strana radna snaga i dalje je neizostavan dio gospodarstva Zadarske županije. Zbog toga smo tijekom godine organizirali niz edukacija o novim zakonskim procedurama”, naveli su iz HGK-a.