Europska unija kreće u jedan od najopsežnijih programa prekvalifikacije radnika u svojoj povijesti, s jasnim ciljem: osnažiti obrambeni sektor i povećati industrijske kapacitete u razdoblju rastućih globalnih napetosti. Kako je naglasio europski povjerenik za obranu i svemir Andrius Kubilius, plan je da se godišnje usavrši oko 12 posto postojeće radne snage, dok bi se do 2030. godine u obrambenu industriju trebalo uključiti dodatnih 600.000 radnika.
Bruxelles tvrdi kako Europa mora ubrzati vlastito naoružavanje, no ključni izazov ostaje — premalo je kvalificiranih ljudi koji mogu osigurati kapacitete potrebne za izradu sofisticiranih sustava, streljiva i vojne tehnologije. Prema podacima Europske obrambene agencije (EDA), sektor je 2023. zapošljavao oko 581.000 radnika, što je čak 41 % više nego 2021.. Međutim, rast potražnje premašuje ponudu do te mjere da stručnjaci upozoravaju na ozbiljna uska grla.
Visoki dužnosnik Komisije izjavio je za Euronews, pod uvjetom anonimnosti:
“Nedostatak vještina postao je glavno usko grlo. Svi se bore za iste inženjere, tehničare i programere i unutar obrambenog sektora i s drugim industrijama.”
Europa godinama nije ulagала dovoljno u obranu, što sada postaje jasno vidljivo. Mladi su po završetku fakulteta birali automobilsku, IT ili zelenu industriju, dok je vojni sektor ostao u sjeni drugih tehnoloških područja.
Novi programi i ciljani projekti
Kako bi se taj trend promijenio, Europska komisija pripremila je niz mjera. Među najvažnijima je pilot-projekt “Jamstvo za vještine”, namijenjen radnicima iz automobilskog sektora i lanaca opskrbe. Riječ je o skupinama koje se zbog elektrifikacije i restrukturiranja suočavaju s gubitkom posla, no njihova tehnička znanja moguće je relativno brzo prilagoditi obrambenim potrebama.
Paralelno se pokreće Platforma EU za talente u obrambenoj industriji, sustav vaučera za plaćena pripravništva u malim i srednjim tvrtkama, kao i u start-upovima s civilno-vojnom orijentacijom. U prvoj fazi bit će podijeljeno 300 vaučera, ciljajući studente i mlade stručnjake.
U program su uključene i postojeće EU akademije. Svemirska akademija EUSPA-e te Akademija za digitalne vještine odmah uvode nove module fokusirane na tehnologije poput umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i cyber obrane, čime se jačaju kompetencije nužne za modernu obrambenu proizvodnju.
Ambiciozni plan i realnost brojki
Povjerenik Kubilius ističe da je cilj iznimno visok:
“Želimo da znatiželjni i bistri mladi ljudi dobiju priliku upoznati se s inovacijama u obrambenom ekosustavu.”
No stručnjaci upozoravaju da bi ostvarenje ovih planova moglo biti vrlo zahtjevno. Usporedbe radi, EU-ov Pact for Skills, pokrenut 2020., uspio je mobilizirati obećanja za oko 2 milijuna ljudi u svim sektorima, ali stvarni realizirani brojevi daleko su skromniji od ciljeva.
Obrambeni sektor, osim toga, ima dodatne prepreke:
- dugotrajne sigurnosne provjere
- niže plaće u usporedbi s civilnim IT-sektorom
- stigmatizacija vojnih karijera među mlađim generacijama
- sporiji proces zapošljavanja zbog stroge regulative
Geopolitički pritisak i procjene rizika
Unatoč teškoćama, pritisak na povećanje proizvodnih kapaciteta ogroman je. EU procjenjuje da bi Rusija do kraja desetljeća mogla biti spremna za novi sukob u Europi, što Bruxelles navodi kao jedan od ključnih razloga za ubrzavanje obrambenih priprema.
Zbog toga je cilj da većina nove obrambene opreme bude europske proizvodnje, a ne oslonjena na američko tržište. Bez dovoljno radnika, upozorava industrija, milijarde eura iz europskih fondova mogle bi ostati neiskorištene ili završiti kod stranih proizvođača.
