Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u utorak je obišao obnovljeni Nacionalni dispečerski centar Elektromreže Srbije (EMS), a obraćanje javnosti pretvorilo se u širok pregled tema – od energetske sigurnosti i cijena goriva, preko globalnih napetosti, do odnosa s Hrvatskom i Mađarskom.
U središtu njegova nastupa bila je poruka da Srbiju čeka razdoblje snažnih ulaganja u elektroenergetsku mrežu. Kako je naveo, riječ je o ulaganju od oko 1,4 milijarde eura, dok bi dodatnih 50 milijuna eura trebalo biti usmjereno na izgradnju dalekovoda u zapadnom dijelu zemlje.
„Ovo je stoljeće električne energije“, poručio je Vučić, ističući kako država mora modernizirati infrastrukturu želi li osigurati stabilnost sustava u nadolazećim godinama.
Naglasio je da bi pojedini dijelovi Srbije već iduće zime mogli biti bolje pripremljeni za vršna opterećenja nego što je to bio slučaj ranije.
Globalne krize i cijene energenata
Govoreći o sukobima na Bliskom istoku, Vučić je upozorio na moguće posljedice za europsko tržište energenata. Posebno je istaknuo potencijalne poremećaje u slučaju zatvaranja Hormuškog tjesnaca, što bi, kako je naveo, imalo ozbiljan učinak na opskrbu naftom i plinom.
Prema njegovim riječima, plin je već poskupio, a tržište energenata postalo je izrazito nestabilno i nepredvidivo.
„Ništa ne razumijem, veće su pripreme vršili za malenu Srbiju nego oko Irana. Sve je postalo nekako površno, otprilike. A posljedice su katastrofalne. Donosit ćemo mjere, obavijestit ćemo vas o svemu u subotu ili nedjelju“, izjavio je Vučić.
Najavio je mogućnost državnih intervencija kako bi se spriječio nagli rast cijena goriva. Kako je pojasnio, Srbija ne smije dopustiti scenarij u kojem bi građani i gospodarstvo bili izloženi naglom poskupljenju.
Odluka o cijenama goriva, dodao je, mora biti donesena najkasnije do petka, jer distributeri trenutačno posluju s gubicima. Država razmatra model u kojem bi preuzela dio tereta kako bi se stabiliziralo tržište.
Rezerve postoje, ali infrastruktura je ključna
Vučić je istaknuo da Srbija raspolaže značajnim rezervama nafte i plina te da rafinerija radi bez zastoja. No upozorio je kako samo skladišne količine nisu dovoljne ako sustav prijenosa i distribucije ne može osigurati puni protok energenata.
„Država nije igračka, već složen mehanizam“, rekao je, naglašavajući da je prioritet osigurati neometan rad bolnica, škola i drugih ključnih institucija.
Kazao je i da je o aktualnoj situaciji razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, istaknuvši važnost regionalne suradnje u okolnostima globalne neizvjesnosti.
Poruka Hrvatskoj: ‘Ne vole vidjeti snažniju Srbiju’
Na pitanje o tome postoji li zabrinutost u Hrvatskoj zbog naoružavanja Srbije, Vučić je odgovorio kako ne smatra da Hrvatska osjeća strah.
„Vrlo ste naivni ako mislite da je Hrvatska u strahu, Hrvatska ima vrlo snažnu i moćnu vojsku. Samo su oni, za razliku od našeg pristupa, uvijek bili pametniji. Naši ljudi vole podcjenjivati nekog drugog, a oni imaju izuzetno snažnu vojsku, dio su NATO-a, oni nemaju strah. Oni ne vole vidjeti snažniju Srbiju jer znaju da Srbija postaje neosvojiva tvrđava, iako je odavno njihova meta. To je problem, a ne da su oni u strahu, jer znaju da ih mi nećemo napadati.“
Ova izjava izazvala je pažnju regionalne javnosti, osobito dio u kojem Srbiju opisuje kao „neosvojivu tvrđavu“. Istodobno je naglasio da Beograd nema namjeru napadati bilo koga.
Evakuacije i unutarnjopolitičke teme
Predsjednik Srbije osvrnuo se i na situaciju srpskih državljana na Bliskom istoku, navodeći da je država spremna organizirati evakuacije kada sigurnosni uvjeti to dopuste. Istaknuo je da Srbija raspolaže dovoljnim brojem zrakoplova te da je pomoć ponuđena i Bosni i Hercegovini.
Dodao je kako sve ovisi o sigurnosti zračnog prostora i razvoju situacije na terenu.
U jednom dijelu obraćanja preuzeo je dio odgovornosti za određene propuste, kazavši da je trebao detaljnije i češće nadzirati pojedine procese.
Komentirao je i navode o raspisivanju izbora, odbacujući tvrdnje da su povezani s političkom situacijom u Mađarskoj. Izrazio je potporu Viktoru Orbanu, istaknuvši da su izbori raspisani u redovnom roku.
U završnici obraćanja ponovno je naglasio da će država u najkraćem roku morati donijeti odluku o modelu regulacije cijena goriva kako bi se ublažio pritisak na tržište i osigurala stabilnost sustava u razdoblju pojačanih globalnih napetosti.
