Plaće u Hrvatskoj rastu brže nego ikad, a brojke koje je objavio DZS pokazuju koliko se tržište rada promijenilo u samo nekoliko godina. Sve je manje radnika s najnižim primanjima, dok je prag od 1.700 eura neto dosegnuo velik dio zaposlenih.
Hrvatsko tržište rada ušlo je u razdoblje u kojem su plaće iznad 1.700 eura neto postale stvarnost za velik broj zaposlenih. Najnoviji podaci o strukturi plaća za ožujak 2025. godine pokazuju da takva primanja danas ostvaruje čak 31.9 posto zaposlenih u punom radnom vremenu.
Istodobno, broj radnika s najnižim primanjima pao je na razine kakve Hrvatska dosad nije bilježila. Podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku potvrđuju nastavak snažnog rasta plaća u većini djelatnosti.
Najviše zaposlenih nalazi se u srednjem platnom razredu
Najveći dio zaposlenih u pravnim osobama danas prima neto plaću između 1.001 i 1.700 eura. U toj skupini nalazi se 50.8 posto svih radnika, što znači da je granica od tisuću eura neto postala standard na velikom dijelu domaćeg tržišta rada.
Unutar tog raspona posebno se izdvaja skupina zaposlenih koji mjesečno zarađuju između 1.301 i 1.450 eura neto. Takvih je oko 15.4 posto među ukupno zaposlenima.
Podaci pokazuju i veliku promjenu u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina, kada su primanja ispod tisuću eura bila mnogo češća. Danas se udio radnika s najnižim plaćama značajno smanjio.
Radnika s plaćom manjom od 800 eura gotovo više nema
Prema podacima DZS-a, samo 3.5 posto zaposlenih prima neto plaću nižu od 800 eura. U skupini od 801 do 1.000 eura neto nalazi se još 13.7 posto zaposlenih.
S druge strane, gotovo svaki treći zaposleni sada ima primanja viša od 1.701 eura neto, što potvrđuje nastavak rasta plaća u privatnom i javnom sektoru.
Najveća koncentracija viših primanja očekivano je zabilježena u djelatnostima poput računalnog programiranja i financijskih usluga, gdje su prosječne plaće već godinama među najvišima u zemlji.
Poslodavci u brojnim sektorima posljednjih godina podižu primanja zbog manjka radne snage, ali i zbog rasta troškova života i inflacije. Upravo je potraga za radnicima postala jedan od glavnih razloga rasta plaća u građevini, IT sektoru, prometu i dijelu industrije.
Bruto iznosi otkrivaju koliko rastu troškovi rada
Statistika pokazuje i veliku promjenu kada se promatraju bruto iznosi plaća. U kategoriji od 1.501 do 2.500 eura bruto nalazi se 37 posto zaposlenih, dok bruto primanja viša od 2.501 euro ostvaruje 19.7 posto radnika.
Na samom dnu ljestvice ostalo je tek 6.3 posto zaposlenih koji primaju bruto plaću do 970 eura.
Takvi podaci pokazuju da su troškovi rada posljednjih godina snažno rasli u gotovo svim djelatnostima, od prerađivačke industrije do državnih i javnih službi.
Rast plaća mijenja sliku hrvatskog tržišta rada
Prosječne neto plaće u Hrvatskoj nastavile su rasti i tijekom 2025. i 2026. godine. Ranije objavljeni podaci pokazali su da je prosječna neto plaća krajem 2025. dosegnula gotovo 1.500 eura, dok su pojedini mjeseci tijekom 2026. donijeli dodatni rast.
Ekonomisti posljednjih mjeseci upozoravaju da rast primanja ne znači automatski i veći životni standard, jer velik dio povećanja plaća prati i rast cijena hrane, stanovanja i usluga. Ipak, aktualni podaci potvrđuju da je hrvatsko tržište rada danas znatno drukčije nego prije samo nekoliko godina.
Sve veći broj zaposlenih prelazi granice koje su nekad bile rezervirane uglavnom za najbolje plaćene sektore, dok se udio najnižih plaća nastavlja smanjivati.
