Srbija traži brže otvaranje granica prema Europskoj uniji, a Marko Đurić tvrdi da Europa više nema vremena za čekanje. U Bruxellesu je poručio da bi uključivanje Balkana u schengenski prostor donijelo milijarde eura i smanjilo napetosti u regiji.
Srbija traži hitno otvaranje Schengena
Na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije i država Zapadnog Balkana u Bruxellesu, srpski ministar vanjskih poslova Marko Đurić zatražio je ubrzanje europskih integracija i što skorije otvaranje schengenskog prostora za zemlje regije.
Govoreći uoči sjednice Vijeća za vanjske poslove, Đurić je upozorio da sadašnje granice ozbiljno usporavaju život i gospodarstvo Balkana.
“Frustrirajuće je da imamo tvrde granice na svakih 150 do 200 kilometara koje doslovno prekidaju krvotok i život ljudi, obitelji, ali i ekonomije, turizma i svega ostalog. Nema nijednog razloga da Europa već ovog ljeta ne omogući otključavanje punog potencijala uključivanja naše regije u Schengen”, rekao je Đurić novinarima u Bruxellesu.
Dodao je kako bi potpuno uključivanje regije u schengenski sustav moglo otvoriti prostor za 50 milijardi eura nove gospodarske aktivnosti, bez ugrožavanja sigurnosti Europske unije.
“Naprotiv, smanjilo bi napetosti u našoj regiji i bilo bi vrlo korisno, kao što smo i za brzo uključivanje naše regije u zajednički gospodarski prostor”, izjavio je srpski ministar.
Europa pod pritiskom novih globalnih okolnosti
Đurić je tijekom sastanka govorio i o širem političkom trenutku u kojem se nalazi Europa. Ocijenio je da Europska unija, suočena s nizom sigurnosnih i gospodarskih izazova, sve ozbiljnije razmatra ubrzanje procesa proširenja.
Prema njegovim riječima, Srbija očekuje nastavak europskog puta unatoč političkim pritiscima.
“Nadam se da će naš proces europskih integracija nastaviti napredovati, bez obzira na sve ideološke, a ponekad i politički motivirane pritiske kojima je naša zemlja iz pojedinih centara nerijetko izložena”, rekao je Đurić.
Govoreći o promjenama u svijetu, upozorio je da se aktualna generacija suočava s povijesnim tehnološkim i geopolitičkim preokretima.
“Govorio sam o tome da nije bilo generacije koja se istodobno suočila s usponom umjetne inteligencije, koji je ekvivalent novoj industrijskoj revoluciji, te usponom društvenih mreža, što je ekvivalent Gutenbergovu izumu tiskarskog stroja. Istodobno imamo potpuni prekid ili promjenu globalnog geopolitičkog poretka”, rekao je Đurić.
Istaknuo je i da Srbija među državama kandidatkinjama zauzima posebno mjesto zbog gospodarske snage i regionalnog utjecaja. Naveo je da Srbija čini 53 posto regionalnog gospodarstva te da posljednjih deset godina bilježi najbrži gospodarski rast u regiji.
Poruke o Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj
Jedan dio razgovora u Bruxellesu odnosio se i na stanje u Bosni i Hercegovini. Đurić je rekao da je pokušao zaštititi interese srpskog naroda i Republike Srpske od, kako tvrdi, pokušaja prebacivanja odgovornosti za političke sukobe isključivo na jednu stranu.
“Srbija je uvijek bila na strani stabilnosti, uvijek je bila i ostala na strani Daytonskog sporazuma, ali Srbija čvrsto stoji na stajalištu da narodi u Bosni i Hercegovini trebaju biti ti koji određuju sudbinu ove države, a ne bilo tko izvana”, poručio je.
Naglasio je kako međunarodna pomoć može biti korisna, ali da ključne odluke moraju donositi domaći politički akteri.
“Ponavljam, Srbija je u posljednja tri desetljeća pokazala koliko doprinosi normalizaciji odnosa, sprječavajući da stvari izmaknu kontroli, barem kada je riječ o onome na što možemo utjecati”, rekao je Đurić.
Ponovno otvoreno pitanje dijaloga Beograda i Prištine
Tijekom sastanka raspravljalo se i o odnosima Beograda i Prištine. Đurić je podsjetio da Zajednica srpskih općina ni nakon više od deset godina nije uspostavljena, iako je bila dio sporazuma postignutog u Bruxellesu.
“I sam sam tome svjedočio 19. travnja 2013. godine. Predstavnici Prištine pokušali su Srbiju okriviti za različite regionalne probleme i prikazati je kao izvor nestabilnosti u našoj regiji”, izjavio je.
Posljednjih mjeseci Europska unija pojačala je diplomatske aktivnosti prema Zapadnom Balkanu zbog sigurnosnih izazova, migracija i gospodarskih pitanja, a tema proširenja ponovno se sve češće vraća u fokus europskih institucija.
